Theresa May najavljuje ostavku

Prema ovom planu Theresa May bi za vrijeme posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa još trebala biti premijerka (od 3. do 5. lipnja): ona je najavila da će obavljati službenu dužnost dok se ne izabere njezin nasljednik. Rekla je i da je to već priopćila i kraljici Elizabeti II. „U najboljem interesu države je da neki drugi premijer izvede Veliku Britaniju iz EU-a", rekla je Theresa May. Svoje priopćenje u Downing streetu je završila oblivena suzama.

Na kraju premijerka Velike Britanije odlazi s funkcije zbog internih stranačkih sporenja u njezinoj Konzervativnoj stranci. Theresa May je slijedila svoj cilj – s nevjerojatnom upornošću, kako bi rekli njezini malobrojni stranački prijatelji, ili s beskrajnom tvrdoglavošću, kako bi rekli njezini protivnici. Htjela je nekako progurati kroz Donji dom sporazum o izlasku Velike Britanije iz EU-a, iako u njemu već odavno nije imala većinu. Nakon toga je htjela svojevoljno podnijeti ostavku – tako je barem obećala. No, sljedeću fazu Brexita, pregovore o budućim odnosima s EU-om, treba preuzeti njezin nasljednik ili nasljednica.

Zastupnici su tri puta rekli ne sporazumu koji bi Velikoj Britaniji omogućio uređen izlazak iz EU-a. Parlament je bio potonuo u kaotično glasovanje. Theresa May je morala odgoditi glasovanje u ožujku i travnju, kako bi od EU-a tražila još vremena. Prije samo nekoliko dana poduzela je posljednji, kako je smatrala „odvažan" pokušaj, da sporni sporazum o Brexitu učini primamljivim za parlament. No, odmah su se pobunili i protivnici i zagovornici Brexita. Ranije su pregovori s oporbenom Laburističkom strankom neslavno propali.

„Brexit means Brexit"

Prije referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva 23. lipnja 2016. Theresa May je bila u redovima onih koji su opominjali. Ona je zagovarala ostanak u Europskoj uniji. Nakon što je tadašnji premijer David Cameron nakon referenduma podnio ostavku, tadašnja ministrica unutarnjih poslova se osjećala odgovornom da zemlju uredno izvede iz Europske unije. Kada je uselila u Downing street 10 skovala je floskulu „Brexit means Brexit" (Brexit znači Brexit). Ona je zajamčila da će poštivati i provesti narodnu volju izraženu na referendumu. Ovu rečenicu je konstantno ponavljala prilikom svakog javnog nastupa i tijekom svih pregovora koji su vođeni u Bruxellesu; čak i kada je postalo jasno da bi Brexit mogao biti puno kompliciraniji nego što su to Britanci mogli i zamisliti. To joj je vrlo brzo donijelo nadimak „May-bot", što će reći da je u pitanju mješavina robota i političarke.

Nakon samo devet mjeseci na funkciji May je pozvala na održavanje prijevremenih izbora. Ona se ponadala da će tako ojačati svoju poziciju u pregovorima o Brexitu. No, dogodilo se upravo suprotno. Izbori su bili katastrofa za premijerku i njezinu Konzervativnu stranku, koja je izgubila 13 zastupničkih mjesta u parlamentu. May je stoga s mukom morala formirati manjinsku vladu, a bila je upućena i na podršku sjevernoirske protestantske stranke unionista DUP.

U vrijeme dok je bila na mjestu premijerke u Velikoj Britaniji se dogodilo više terorističkih napada. Onda je još došlo do požara u lipnju 2017., u 24 kata visokom Grenfell-tornju, u kojem su živote izgubile 72 osobe. Premijerka May je sljedećeg dana obišla izgorjelu zgradu, ali nije razgovarala sa žrtvama. Zbog toga je žestoko kritizirana. Kasnije je izjavila kako je „stalno žalila zbog toga što tog dana nije razgovarala s preživjelim i što je zbog toga izgledalo kao da je za to nije briga".

May je bila kritizirana i zbog postupaka na drugim područjima. U svom prvom govoru na funkciji premijerke u srpnju 2016. May je obećala da će suzbiti socijalnu nejednakost, također da će pokušati od „Velike Britanije napraviti zemlju koja će biti funkcionalna za sve", kao i da će se zauzeti za radničke obitelji. No, ovi plemeniti ciljevi su zbog drame oko Brexita pali u drugi plan.

Kritike od samog početka

Ona je od samog početka bila kritizirana, i to ne samo od dugogodišnjih zagovornika Brexita, već i od strane svojih stranačkih kolega. Njezina „bijela knjiga" o budućim trgovinskim vezama s EU-om je također bila predmet sporenja. Naime, njezin plan da nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a i dalje važe zajednička trgovinska pravila, odnosno zona slobodne trgovine, na kraju je rezultirao ostavkom ministra vanjskih poslova i jednog od najglasnijih zagovornika Brexita Borisa Johnsona, kao i ministra za Brexit Davida Davisa.

Kasnije su ministrica rada Esther McVey i više državnih tajnika podnijeli ostavke, zbog toga što nisu bili suglasni s onim što je Theresa May postigla u Bruxellesu. A kada je i Davisov nasljednik Dominic Raab u studenom 2018. podnio ostavku, sa Stephenom Barclayjem Britanija je za samo dvije godine dobila trećeg ministra za Brexit.

No, u konfliktu o trgovinskim pravilima to je bio samo jedan primjer u čitavom nizu različitih mišljenja, kako u parlamentu tako i u kabinetu Therese May, o tome kako bi se britanski interesi najbolje mogli zaštititi tijekom pregovora o Brexitu. Na kraju je i granica između Velike Britanije i Irske izazvala svađu u parlamentu, ali i unutar same Konzervativne stranke.

Prema dogovorenom Sporazumu o Brexitu iz svibnja prošle godine, od trenutka napuštanja EU-a na irskom otoku bi važio tzv. „backstop". A kako, prema Sporazumu, ne bi došlo do podizanja rampi i postavljanja graničnih kontrola između Irske koja je članica EU-a i Sjeverne Irske, koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva, Velika Britanija bi trebala u potpunosti ostati dio europske carinske unije dok se ne pronađe bolje rješenje.

Backstop pravila, koja bi trebala trajati do 2022., izvukla su tvrdolinijaške zagovornike Brexita na barikade - a to je bio i jedan od glavnih razloga zašto Theresa May nije uspjela na svoju stranu pridobiti većinu zastupnika u parlamentu.

A sad?

Theresa May ostaje na vodećoj funkciji sve dok Konzervativna stranka ne nađe novu osobu za dužnost premijera. Za sad je najvjerojatnije da će „tvrdi" zagovornik Brexita Boris Johnson doći na vlast. Johnson je prilično omiljen u bazi stranke, ali je 2016. odbio postati Cameronov nasljednik.

Ukupno će se za vodeću funkciju stranke prijaviti 15 torijevaca, a među njima i nekadašnji ministar za Brexit. Ali bi i vjerojatnom budućem premijeru Borisu Johnsonu, koji je u Bruxellesu prije svega pravio ispade s teškim sloganima, bilo teško ponovo pregovarati o sporazumu o izlasku iz EU-a. Tako bi ostao tvrdi Brexit bez sporazuma i s teškim posljedicama kako za Ujedinjeno Kraljevstvo tako i za EU. U ovom trenutku je termin za izlazak iz EU-a predviđen za 31. listopada u ponoć.

Riegert / Shackle / Bleiker / Große