Tisak na njemačkom: "Za ili protiv Putina?"

Njemački mediji su jedinstveni u ocjeni da je ovaj samit pokazao veliku promjenu u odnosu EU-a prema zapadnom Balkanu, jer je Unija nakon ruskog napada na Ukrajinu shvatila geopolitičku važnost te regije. Izvještaji i komentari se u većem dijelu bave i Aleksandrom Vučićem i njegovim odbijanjem davanja podrške sankcijama Rusiji te odnosima Srbije i Kosova.

Die Welt je svoje izvješće naslovio sa „Scholz ne želi prepustiti Balkan Rusiji", no podsjeća na razlike u mišljenjima u Uniji. Pa tako, što se tiče završne izjave samita, piše da je taj dokument „tipičan EU-kompromis“ koji objedinjava različite interese: „Doduše, EU ‘naglašava‘ svoju ‘neograničenu i jasnu podršku perspektivi za članstvo zapadnog Balkana‘ (njemačka pozicija), ali proces pristupanja želi ubrzati ‘na temelju vjerodostojnih reformi od strane partnera, poštenih i jasnih uvjeta, kao i načela prosudbe prema vlastitim dostignućima‘. Ovo zadnje je pozicija Francuza i drugih skeptika."

Süddeutsche Zeitung pak u tekstu pod naslovom „U posjetu kod kandidata" napominje da svih šest zemalja zapadnog Balkana žele članstvo u EU-u te da EU naglašava da misli ozbiljno s njihovim punopravnim članstvom. Ali: „S druge strane: u Bruxellesu se ne bi nitko kladio na to da će prijam zapadnog Balkana biti realnost u skoroj budućnosti. Za to su još uvijek preveliki gospodarska razlika i problemi s korupcijom i pravnom državom.“ A što se tiče utjecaja Kine i Rusije u toj regiji, autor ističe da im EU može konkurirati „samo ako države zapadnog Balkana vide EU kao vjerodostojnog partnera i ako se neće osjećati zavaravanima".

Vučićevo balansiranje između Bruxellesa i Moskve

Erich Rathfelder u svom komentaru u listu Tageszeitung (taz) piše: „U Bruxellesu, ali i u Berlinu, se napokon shvatilo da ne pokušava samo Rusija gospodarski, vojno i politički proširiti svoj utjecaj na regiju. I Kina i Turska su tamo jako angažirane. Cilj svih tih sila je da uz pomoć svog utjecaja tendenciozno destabiliziraju EU. Prije svega se Srbija razvila u vrata za rusku politiku, ali i drugi autokratski sustavi i pokreti kao što su srpski nacionalisti u BiH ili Crnoj Gori podržavaju tu politiku."

U tekstu „Novi polet zahvaljujući Moskvi" Frankfurter Allgemeine Zeitung se većim dijelom fokusira na spor Srbije i Kosova, pa zapaža da je Vučić u Tirani„nastupio pitomo", dok je kosovska predsjednica Vjosa Osmani iskoristila priliku za obračun s Vučićem što, kako piše autor, „nije baš povoljno djelovalo". I potom tvrdi: „U Bruxellesu je, nasuprot tome, pažljivo zamijećeno da se Srbin (op.a. Vučić) u najnovijoj svađi oko registarskih tablica ponašao konstruktivno, dok je Priština htjela glavom kroz zid."

A Neue Zürcher Zeitung se u izvještaju pod naslovom „Oslabljena moć Moskve je šansa za EU" dobrim dijelom bavi Vučićevim balansiranjem između Bruxellesa i Moskve: „On i dalje ne želi podržati sankcije protiv Rusije. Ali ne iz principa, nego zato što za njihovo uvođenje želi dobiti nagradu od Bruxellesa. Radi se o visini odštete koju treba dobiti da bi oneraspoložio Rusiju." Autor također zaključuje da srbijanski vodeći političari nisu rusofili, nego „igraju na rusku kartu kako bi preplašili Zapad i dobili bodove kod dijela stanovništva naklonjenog Rusima".

„Od početka rata nije Rusija povećala moć i utjecaj, nego EU. Pitanje je: hoće li to odlučno i upotrijebiti?" - pita autor članka

„Za ili protiv Putina?"

I Hrvatska je tema nekoliko članaka objavljenih u današnjim izdanjima njemačkog tiska. Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se bavi sporom predsjednika Zorana Milanovića i vlade oko obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. U tekstu pod naslovom „Za ili protiv Ukrajine?" se podsjeća na podulju povijest sukoba predsjednika i premijera Andreja Plenkovića, a što se tiče aktualnog spora, autor njemačkoj publici pojašnjava: „Milanović tu zastupa pozicije koje su u Njemačkoj poznate od strane političarke Ljevice Sahre Wagenknecht i šefa stranke AfD (desničarska Alternativa za Njemačku, op.a.) Tina Chrupalle." Tu je riječ o političarima koji su se u Njemačkoj našli na meti žestokih kritika zbog svojih proruskih stavova.

Autor pojašnjava Milanovićeve razloge protiv odluke o obuci ukrajinskih vojnika, ali tvrdi da su oni u hrvatskoj javnosti prije svega shvaćeni kao „manevar za skretanje pozornosti". „Milanović ne bi želio da Hrvatska podrži Ukrajinu i traži razloge za onemogućavanje pomoći. Ne čudi da je vlada predstojeće glasanje u parlamentu sada stilizirala kao načelnu odluku za ili protiv Putina", piše FAZ.

„Majstori showdowna"

U svojim današnjim izdanjima njemački tisak se bavi i ulaskom Hrvatske u četvrtfinale na Svjetskom prvenstvu u nogometu. U tekstu pod naslovom „Majstori schowdowna" Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je riječ o mladom sastavu koji se nalazi na putu da „nadiđe sva očekivanja". U članku se posebno ističe angažman mladog vratara Dominika Livakovića i analizira njegov put do SP-a. Autor napominje da bi on, da nije bilo korone, već odavno igrao u nekom velikom stranom klubu, a ne u Dinamu. I zaključuje: „Ali ta tema je sada potisnuta, jer Hrvati su našli svoju ulogu u kojoj se bez puno sjaja, ali zato s nevjerojatnim pobjedničkim mentalitetom, provlače kroz turnir."

List Rheinische Post pak u svojoj analizi napominje da su strani mediji kritizirali „zastrašujuće spore i neinspirirane Hrvate" i prenosi: „Neovisno o rekordnom prvaku Brazilu kao idućem protivniku, međunarodni nogometni stručnjaci vide Hrvatsku bez šansi u četvrtfinalu nakon dosadašnjih dostignuća."

Priredila: Andrea Jung-Grimm

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu