Tko će graditi zid?
6. ožujka 2017
„Nitko ne gradi zidove bolje od mene", rekao je Donald Trump tijekom predizborne kampanje u svom poznatom stilu. Kao predsjednik je očito naumio održati svoje predizborno obećanje koje se nekako iskristaliziralo kao jedan od najvažnijih elemenata njegove politike.
Od danas, 6. ožujka zainteresirani izvođači mogu preko internetske stranice Ministarstva domovinske sigurnosti, u čijoj nadležnosti je čuvanje granica, uložiti svoja idejna rješenja za ovaj političko-građevinski projekt stoljeća. Već sljedećeg mjeseca bi trebao biti izabran izvođač. Jer vremena nema puno: novi predsjednik je obećao da će zid stajati već za dvije godine. Jedno je već sad (gotovo) sigurno: bit će to zid, a ne ograda kako se dosada špekuliralo. Jedino visina još nije definirana: Trumpova vizija se dosada kretala od 10 do 30 metara. Ponuđača ne manjka. Kako javlja CNN dosad je oko 300 poduzeća pokazalo svoje zanimanje za ovaj unosni posao. Jedino se međunarodni koncerni drže podalje od ovog projekta. I to iz straha da bi im sudjelovanje u ovom spornom simbolu Trumpove izolacijske politike moglo naškoditi na nekim drugim tržištima.
Prevruć zalogaj
Od njemačkih tvrtki građevinski gigant Hoechst se brzo povukao nakon nekih neopreznih izjava svog vodstva o tomu kako se "razmišlja o sudjelovanju na natječaju”. I drugi njemački građevinski gigant, Heidelberg Cement u međuvremenu ne želi imati ništa s novom američko-meksičkom graničnom utvrdom. Naime, odmah nakon Trumpove pobjede šef Hedelberg Cementa Bernd Scheifele je signalizirao kako njegova tvrtka s pogonima "na licu mjesta” u Teksasu i Arizoni može odmah uskočiti u projekt. Kasnije su na upit DW-a ove tvrdnje demantirane. „Odluka leži na američkom menadžmentu tvrtke", poručeno je iz Heidelberga. Demantiranje zvuči ipak malo drugačije.
Meksički cement za antimeksički zid?
Slična indirektna reakcija stigla je i iz uprave najvećeg svjetskog proizvođača građevnog materijala Lafarge-Holcima. Na direktno pitanja o interesu za gradnju Trumpovog zida, tvrtka iz Švicarske je odgovorila kako želi „sudjelovati u svim odlučujućim infrastrukturnim projektima u SAD-u". Ništa konkretno o Zidu. Samo napomena da je Ministarstvo domovinske sigurnosti na listi „stalnih mušterija" Lafarge-Holcima. Zanimljivo je da je jedina globalna tvrtka koja je otvoreno pokazala zanimanje upravo meksički cementni div Cemex. „Kad nas netko pita za cijenu, mi mu rado pošaljemo ponudu", rekao je neodređeno direktor Cemaxa Rogelio Zambrano dnevniku „Reforma".
Nepredvidivi troškovi
No zid ne treba samo cement. Stražarski tornjevi, bodljikava žica, infracrvene kamere, dronovi – lista opreme je duga. I skupa. Trump govori o 10 milijardi, stručnjaci iz ekonomskog instituta Bernstein o najmanje 15 do 25 milijardi. I to u slučaju da zid bude visok "samo” 12 metara. Stručnjaci zbog visokih temperatura preporučaju ugradnju betonskih modula poput onih koji odvajaju dijelove palestinskih područja od Izraela.
No zid ne treba graditi u punoj duljini. Još je Bill Clinton na dijelovima granice na zapadnoj obali podigao ogradu. S gradnjom je nastavio njegov nasljednik George W. Bush. Ukupno je dosad izgrađeno 1.100 kilometara koji su progutali oko sedam milijardi dolara. No trasa koju namjerava graditi Trump je mnogo zahtjevnije jer dobrim dijelom prolazi kroz teško prohodne terene. Kada jednog dana zid bude završen uzduž njega će patrolirati 26.000(!) pograničnih policajaca, 5.000 više nego danas. A sve to košta.
Ipak „samo" ograda"
Da se pita Donalda Trumpa ove nevjerojatne svote bi trebali platiti sami Meksikanci što je naravno odbijeno. To je novi američki predsjednik očekivao pa je najavio da će udariti poseban porez na doznake koje Meksikanci iz SAD-a uplaćuju rodbini u Meksiku.
No na kraju se ipak čini da će mamutski zid platiti američki porezni obveznici. Zasada se to prodaje kao "privremena mjera”. "Prvo će Kongres financirati gradnju”, rekao je glasnogovornik predstavničkog doma Paul Ryan. Tko će tu svotu nadoknaditi, zasada nije poznato. Sam ministar domovinske sigurnosti John Kelly više ne govori o „zidu" nego o „fizičkoj barijeri". Znači ipak možda jeftinija ograda od čeličnih stupova. Trump bi ionako vjerojatno pokušao izvući korist i iz ovog poraza i sve to skupa prodati kao dobrobit američkoj čeličnoj industriji kojoj je tijekom predizborne kampanje obećao tisuće novih radnih mjesta.