Tko je Ratko Mladić?

Ratko Mladić je rođen je u ožujku 1942. u selu Božinovići kod Kalinovika. Imao je samo dvije godine kada su ustaše ubili njegovog oca. Karijeru generala počinje nakon završetka Vojne akademije u Beogradu gdje je bio najbolji polaznik vojnog sveučilišta u svojoj klasi. Aktivni sudionik krvavog raspada Jugoslavije postaje u ljeto 1991.godine. Tada je bio zapovijednik 9. korpusa JNA u Kninu, u Hrvatskoj. Bez obzira što ga haška optužnica ne tereti za djela u tom razdoblju, za vlasti u Hrvatskoj Mladić predstavlja oličenje protjerivanja hrvatskog stanovništva s tog prostora, te granatiranja Zadra i Šibenika. Zapadni novinari ga opisuju kao bahatog i arogantnog časnika, a bojali su ga se navodno čak i njegovi najbliži suradnici. To je kasnije potvrdio i Radislav Krstić koji je već osuđen zbog zločina u Srebrenici.

Odgovoran za opsadu Sarajeva

U travnju 1992. Mladić je dobio prekokomandu u Sarajevo. Ovdje postaje zamjenik zapovjednika drugog vojnog područja. Istog mjeseca počinje rat u BiH kao i blokada Sarajeva. 12. svibnja 1992. skupština Republike Srpske usvaja svoje strateške ciljeve, od kojih je prvi i najvažniji stvaranje etnički čiste države za srpski narod. Izvršenje zadatka je povjereno upravo Mladiću koji postaje zapovjednik Vojske Republike Srpske. Mladić osobno zapovijeda operacijom okruživanja Sarajeva. On ističe kako se u Sarajevu gađaju samo vojni ciljevi, ali njegova naređenja koja radio-vezom izdaje artiljeriji odaju karakter te operacije, ali i operacija koje se izvode u drugim krajevima BiH. "Direktinim pogodcima držite pod vatrom predsjedništvo i skupštinu. Tuci i Pofaliće, tamo nema mnogo srpskog naroda...da im razvučemo pamet njihovu", samo su neke od Mladićevih uputa.

Opsada Sarajeva će kasnije postati jedna od točaka optužnice koju protiv Ratka Mladića podiže Haški tribunal. Sama optužnica je opširna i obuhvaća sve vrste zločina koji se u ratu mogu dogoditi: ubojstva i progonjenje civilnog stanovništva, zatvaranje ljudi u koncentracione logore u kojima se muče i ubijaju, izgladnjuju, ali i seksualno zlostavljaju, granatiranje i uništenje sela i gradova, vjerskih objekata. Optužba navodi kako niti jedno od ovih djela nije moglo biti izvedeno bez znanja i zapovijedi Ratka Mladića. Njega se tereti i zbog toga što je u lipnju 1995. godine uhitio više od 280 međunarodnih promatrača i pripadnika plavih šljemova, te ih koristio kao žive štitove tijekom zračnih napada NATO-a. Prva optužnica protiv Mladića je podignuta u srpnju 1995. godine, upravo u danima kada je on, na čelu VRS, ulazio u Srebrenicu. U UN-ovom vojnom uporištu u Potočarima, gdje je sklonište pronašlo nekoliko desetaka tisuća civila iz Srebrenice, general Mladić smiruje uplašene ljude: "Ne bojte se ništa prebacit ćemo vas prema Kladnju. Ne bojte se, ništa neće se nikome ništa dogoditi."

Nepodoban u trenutku potpisivanja Daytonskog sporazuma

Ono što Srebreničani ne znaju je da su već spremni bageri za kopanje grobnica i streljački vodovi. Ratko Mladić izriče javnu presudu u kameru televizijskog time iz Srbije: "Napokon došao je trenutak da se nakon bune protiv dahija osvetimo Turcima na ovim prostorima." Ako neko tada i nije razumio na što misli general, to mu je postalo jasno tijekom slijedećih dana. Ubijeni su svi muškarci koji su se nalazili u Potočarima, kao i oni koje su pripadnici VRS lovili po šumama oko Srebrenice. Posebna komisija Republike Srpske je deset godina nakon masakra priznala da se radi o 7.800 ljudi. U studenom iste godine je u optužnicu protiv Ratka Mladića uvršten i genocida u Srebrenici.

Sam Mladić postaje teret kada je potpisan mirovni sporazum u Daytonu, u prosincu 1995. Godinu dana kasnije on je smijenjen s funkcije zapovjednika VRS. Ipak, i dalje uživa veliku podršku javnosti i političara, kako u RS, tako i u Srbiji gdje dobija funkciju savjetnika u Glavnom štabu Vojske Jugoslavije. Inače, tijekom cijelog rata Mladić ima direktnu vezu s Beogradom. Konačno, zapovijedi o njegovom unapređenju od čina časnika do čina su tijekom rata tri puta stizale direktno iz predsjedništva tadašnje Jugoslavije, posljednji put u lipnju 1994. U Beogradu je potpisan i odobren njegov zahtijev o umirovljenju, u veljači 2002. I dok su političari u Srbiji godinama tvrdili kako ne znaju gdje se on nalazi, Mladić se nesmetano pokazuje u javnosti, na nogometnim utakmicama, u restoranima. Tek nedavno je vlast u Beogradu i službeno priznala da je do 2002. Mladić uživao podršku i zaštitu samog vrha srbijanske vojske.

Već dovoljno kažnjen?

Neki kažu da je Ratko Mladić, na neki način već kažnjen za svoja djela. U ožujku 1994. njegova kćerka Ana je počinila samoubojstvo, mnogi kažu upravo zbog toga što se nije mogla suočiti s onim što je njezin otac, koji joj je bio uzor, učinio po BiH i Hrvatskoj. Usmrtila se pištoljem svog oca, onim kojeg je on dobio kao najbolji polaznik Vojne akademije.

Autor: Azer Slanjankić

Odg.ured: Željka Telišman