Tko kontrolira južni ulaz u Pojas Gaze?

Dia Rashwan je uvjeren da bi svaki pokušaj Izraela da povrati sigurnosnu kontrolu nad područjem između Pojasa Gaze i Egipta ozbiljno zaoštrio odnose između dvije zemlje. "Svaki izraelski korak u tom pravcu dovet će do ozbiljne prijetnje egipatsko-izraelskim odnosima", rekao je prije nekoliko dana šef Državne informativne službe, koja je direktno odgovorna predsjedniku Egipta, u online-saopštenju o takozvanom Filadelfijskom koridoru.

Egipatska granica sa pojasom Gaze je sigurna, rekao je i dodao da su izraelske tvrdnje kako se iz Egipta krijumčari roba u pojas Gaze "laži". Izraelska vlada je jednostavno htjela odvratiti pažnju od svojih "ponovljenih neuspjeha" u ratu protiv Hamasa, pojasnio je.

Pozadina: Početkom siječnja, Wall Street Journal je izvijestio kako je Izrael informirao Egipat o planovima za vojnu operaciju ponovnog preuzimanja kontrole nad tim koridorom.

Koridor mora biti "u našim rukama", izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu 30. decembra. Samo tako se može obustaviti krijumčarenje i osigurati demilitarizacija Pojasa Gaze. Nepuna dva tjedna kasnije on je ponovio zahtjev: Izraelska kontrola pojasa je "mogućnost za ono što ja nazivam južnom barijerom", rekao je 13. siječnja.

Izazov krijumčarenja oružja

Filadelfijski koridor je 14 kilometara dugačak dio zemlje koji se proteže duž granice između Egipta i Pojasa Gaze. Još 1979. su Izrael i Egipat zaključili mirovni sporazum koji je regulirao i zajedničku granicu. Od tada se zajednički granični prelaz nalazi u gradu Rafah.

Nakon napada Hamasa 7. listopada, kojeg EU, SAD i druge države klasificiraju kao terorističku grupu, postavlja se pitanje kako velike količine oružja koje Hamas već tri mjeseca koristi u napadima na Izrael, uprkos masovnim izraelskim vojnim operacijama, dospjevaju u zemlju. Ne može se isključiti da su one u Pojas Gaze ušle preko egipatske granice, posebno kroz tunele - sumnjaju u Izraelu.

Lako naoružani graničari

Izrael se potpuno se povukao iz Pojasa Gaze 2005. godine. U istoj godini obje zemlje su se u takozvanom Filadelfijskom sporazumu dogovorile da će Egipat kontrolirati granični koridor između svoje teritorije i Pojasa Gaze sa 750 graničara.

Pritom je dogovoreno da Egipat neće preuzimali čisto vojne funkcije u tom pojasu. U skladu s tim je i njihovo naoružanje, kao što je ograničen broj jurišnih pušaka i lakih mitraljeza. Tu su i zemaljski radarski uređaji, manji broj policijskih snaga, logističkih i vozila za pružanje pomoći, kao i manji helikopteri.

Upotreba teških oklopnih vozila je zabranjena sporazumom. Tom stavkom je Izrael prvenstveno želio osigurati da Sinaj više ne predstavlja vojnu prijetnju njegovoj teritoriji. Egipat je u više navrata uništavao tunele za krijumčarenje u graničnom pojasu. No, s obzirom na količinu oružja koje Hamas i dalje koristi, ne pitaju se samo u Izraelu je li Egipat zaista uspio u potpunosti spriječiti krijumčarenje.

Postoje naznake koje ukazuju na to da sigurnosna suradnja između dviju država funkcionire. Prošlog listopada je predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a Michael McCaul rekao da je Egipat upozorio Izrael na moguće nasilje tri dana prije Hamasovog napada. Međutim, Netanyahu je tu tvrdnju odbacio kao "apsolutno lažnu". Rat u Gazi takođe predstavlja veliki teret za odnose dviju zemalja, jer među egipatskim stanovništvom postoje velike simpatije prema žrtvama u Pojasu Gaze, a u isto vrijeme Kairo strahuje od masovnog egzodusa Palestinaca na njegovu teritoriju.

Egipatska zabrinutost

Oštar ton u krugovima oko vlade u Kairu o planovima za sigurnosnu zonu pod kontrolom Izraela u Filadelfijskom koridoru u početku se mogla objasniti općom zabrinutošću, kaže stručnjakinja za Bliski istok i Egipat Sonja Hegasy iz berlinskog Leibniz centra za moderni orijent. "Egipat gleda sa zabrinutošću na mogućnost da samo izraelske snage kontroliraju koridor." Ona je u intervjuu za DW istakla da se time implicitno optužuje Egipat da nije uspio zaustaviti krijumčarenje. Zabrinutost je da bi, ako bi zemlja popustila pred izraelskim zahtjevom, to bilo ravno priznanju vlastite nesposobnosti, pojašnjava ona i dodaje: "Svoju neprisutnost u toj zoni Egipat bi to doživio kao narušavanje svojih sigurnosnih interesa."

Izraelsko-egipatska sigurnosna suradnja postojala je u pograničnom području i ranije - čak i ako se njoj od strane Kaira rado pridaje manji značaj. Sudeći po brojnim međunarodnim medijskim izvještajima, autoritarni predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, na primjer, pokušao je 2019. spriječiti emitiranje intervjua koji je prethodno dao američkom kanalu CBS. U njemu je naveo da Egipat i Izrael u većoj mjeri nego ikada ranije surađuju u borbi protiv militantnih milicija. "Imamo širok spektar suradnje sa Izraelcima", rekao je tada Al-Sisi.

Pri tome su, prema tadašnjim medijskim izvještajima, izraelski zvaničnici javno hvalili saradnju s Egiptom. Vlada u Kairu je od Izraela dobila dozvolu za stacioniranje trupa, tenkova i borbenih helikoptera na sjevernom Sinaju za borbu protiv tamošnjeg ogranka terorističke organizacije ISIS, pisalo je tada u izvještajima. Takva suradnja je pak vrlo nepopularna u velikom dijelu egipatske populacije. Stoga je to izvještavanje bilo nezgodno za al-Sisija, unatoč tome što je on time mogao poentirati u Izraelu i zapadnim zemljama.

Nejasna budućnost Pojasa Gaze

Trenutni spor oko toga stoji u i kontekstu rasprave o budućnosti Pojasa Gaze, smatra Sonja Hegasy. Predodžba da bi Izraelci mogli ponovo, nakon okončanja rata, naseliti ovo područje trenutno se ponovo je tema rasprava - čak se i eksplicitno zagovara od straneekstremno desno orjentiranog dijela aktuelne izraelske vlade.

Ministri iz desničarske konzervativne vladajuće stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua su sudjelovali na političkoj konferenciji usmjerenoj ka tome cilju, održanoj u nedjelju (28. siječnja) u Jerusalimu. Sam Netanyahu je planove za ponovno naseljavanje Pojasa Gaze nakon rata pak opisao kao nerealne. No, prema medijskim izvještajima, ministar policije Itamar Ben-Gvir, koji se smatra desničarskim ekstremistom, pozvao je, između ostalog, da se izraelski doseljenici vrate u Pojas Gaze i druge dijelove Zapadne obale; prema njegovim riječima, Palestince koji tamo žive treba "ohrabriti" da emigriraju. To je jedini način da se spriječi još jedan masakr poput onog 7. listopada, istakao je.

I u izraelskim sigurnosnim krugovima raspravlja se o pitanju budućnosti Pojasa Gaze. "Izrael ne želi dugoročno biti odgovoran za Pojas Gaze, ali pitanje je kako osigurati da taj pojas ostane demilitariziran", rekao je neimenovani visoki izraelski vojni zvaničnik, a prenosi Wall Street Journal. "To je dilema. Jedina mogućnost da se kontrolira to  područje je kontrola onoga što u njega ulazi i iz njega izlazi." U bliskoj budućnosti i tijekom narednih desetljeća, Izrael će morati kontrolirati svoje granice iz sigurnosnih razloga, rekao je izraelski zvaničnik.

"Egipćani takve rasprave vjerojatno tumače kao naznaku da Izrael želi ponovo kontrolirati granicu", kaže stručnjakinja za Bliski istok Hegasy. "Iza toga stoji veće pitanje, što će se u suštini dogoditi s Pojasom Gaze. A na to pitanje do sada nitko ne može odgovoriti."

Na to se, prema njenim riječima, nadovezuju i mnoga druga pitanja: "Recimo, kako će (u budućnosti) biti osigurane granice Pojasa Gaze, kuda one prolaze - i što će se dogoditi sa stanovništvom. Naravno, Egipat o tome ne želi već sada donositi odluke – ni direktno ni indirektno", kaže Hegasy.