Treba li Europi zajednička poljoprivredna politika?

Prije iduće velike reforme Unijine poljoprivredne politike povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacian Ciolos pokrenuo je veliku javnu raspravu o agrarnim subvencijama. Ovaj rumunjski političar smatra da «europska agrarna politika nije stvar samo stručnjaka, ona se tiče svih građana EU-a». Političari moraju saslušati sve društvene sudionike od poljoprivrednika, organizacija za zaštitu prirode i životinja do organizacija zaštita potrošača. «U lipnju ćemo sagledati sve doprinose, a to će pomno učiniti neovisno tijelo Europske komisije, dok ćemo sredinom srpnja organizirati veliku konferenciju koja će biti otvorena za sve interesne skupine. Konferencija će pokušati izvući zaključke i pouke iz cijele rasprave», naglasio je povjerenik Ciolos.

Poljoprivreda „guta“ 40 posto proračuna EU-a

Godišnje se iz proračuna Europske unije za poljoprivredu izdvaja gotovo 56 milijarda eura, što je najveća stavka. 2013. godine istječe razdoblje financiranja Unije i nakon toga planirana je i reforma agrarne politike. Dok se Njemačka i Francuska zalažu za nastavak visokih subvencija za poljoprivredu, Velika Britanija, Švedska i Nizozemska tome se protive.

«Glavni cilj je ostvariti specifične ciljeve koji se mogu postići kroz izravnu pomoć i time održati stabilnost prihoda poljoprivrednika, ohrabriti farmere za proizvodnju i nekih drugih a ne samo tradicionalnih proizvoda, zatim potaknuti ih da štite okoliš, bore se protiv klimatskih promjena i da održe zapošljavanje u određenim ruralnim područjima koja se nalaže u lošijoj situaciji». Ciolos namjerava nakon rasprave koja bi završila do ljeta u studenom predstaviti prijedlog za buduću zajedničku agrarnu politiku EU-a.

Najprije ciljevi i instrumenti a nakon toga novac

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Ciolos argumentira da je gospodarska kriza opravdala potrebu za snažnom zajedničkom europskom politikom koja omogućava pružanje pomoći poljoprivrednicima. On traži prije svega jasne ciljeve, smjernice i instrumente ove politike, a tek nakon toga želi raspravljati o visini subvencija. Za Njemačku se predviđaju manje subvencije, čak i u slučaju da se potpore ne smanje, jer veliki dio odlazi u nove zemlje članice, primjerice u Rumunjsku, domovinu povjerenika za poljoprivredu Daciana Ciolosa.

Zanimljivo je pitanje, koliko će se u pregovorima o financijskoj perspektivi za poljoprivredu za razdoblje iza 2013. godine moći uključiti i Hrvatska, obzirom da će se o tome pregovarati u trenutku dok Hrvatska još ne bude članica EU-a.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković