1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Trebaju li Njemačkoj doista (strani) radnici?

R. Gessat, A. Šubić23. srpnja 2012

I u Njemačkoj se svaki dan čuje o propasti poduzeća i o tisućama radnika koji su izgubili posao. Ipak: politika i dalje govori o potrebi nove radne snage - ali cilj jest da ta radna snaga bude i jeftinija!

https://p.dw.com/p/15d3Y
Foto: picture-alliance/dpa

Samo propašću lanca drogerija Schlecker je 25 tisuća zaposlenih ostalo bez radnog mjesta, a vijesti o ukidanju radnih mjesta stižu svaki dan: kompanija za katalošku prodaju Neckermann je također objavila stečaj, lanac robnih kuća Karstadt najavljuje ukidanje 2000 radnih mjesta, Deutsche Bank će ukinuti čak 9000...

S druge strane, Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) tvrdi kako se o otpuštanjima mnogo govori - ali ne o stvaranju novih radnih mjesta. Tako Alexander Schumann, glavni ekonomist njemačke komore podsjeća: "Ekonomija je uvijek dinamičan proces. U Njemačkoj se svakodnevno zatvara 20.000 radnih mjesta, a istovremeno se, u normalnim okolnostima gospodarstva, otvara još više."

Zatvorena filijala Schleckera
Svakim danom se čuju vijesti o ukidanju tisuće radnih mjestaFoto: dapd

"Lakirovka" s brojem nezaposlenih

U njemačkim sindikatima pak tvrde kako i politika - a osobito zavodi za zapošljavanje, uvelike "muljaju" sa brojevima nezaposlenih kako bi stanje izgledalo bolje nego što doista jest. Dierk Hirschel, ekonomist sindikata Verdi tvrdi kako u Njemačkoj ima znatno više onih koji traže posao, nego ponuda za radno mjesto. "Mnoge nezaposlene osobe nisu obuhvaćen statistikom, često se dugotrajne nezaposlene 'izgura' iz statistika, a kao nezaposleni se teoretski ne vode niti osobe koje se obrazuju za neki drugi posao ili koji sudjeluju u nekom socijalnom projektu, makar on ne znači radno mjesto."

I u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW) se slažu da se kozmetičkim metodama umanjuje broj osoba koje traže posao: "Osobito osobe koje rade pola radnog vremena ili takozvane mini poslove se uopće ne vodi kao nezaposlene, makar većina njih traže radno mjesto sa punim radnim vremenom", podsjeća Karl Brenke, stručnjak za tržište radne snage ove organizacije.

Uz bolje plaće, biti će i zainteresiranih

Ipak: stalno se ističe kako se u nekim sektorima hitno traže radnici, osobito u nekim zanatskim zvanjima, inženjeri ili u sektoru medicinske njege, prije svega starijih osoba. Ali kad je riječ o njegovateljima, u sindikatu su osobito kritični. "Za taj problem su krivi sami političari i tvrtke koje su aktivne u sektoru medicinske njege. Jer, tamo su i plaće loše, radni uvjeti katastrofalni - i naravno da se nitko ne zanima za takvo radno mjesto."

Njegovateljica se skrbi za staricu
I njegovateljica bi bilo više - kad bi im plaće bile bolje i uvijeti podnošljivijiFoto: Fotolia/Alexander Raths

Kada je riječ o inženjerima, problem je mnogo složeniji: doista trenutno postoji nedostatak stručnjaka, ali to je problem koji se treba gledati dugoročno. Zbog svih napisa o nedostatku inženjera je mnogo mladih krenulo na studij u tom smjeru i Karl Brenke upozorava kako se u dogledno doba - čak i uz demografsku promjenu u Njemačkoj, može očekivati veća ponuda od potražnje za inženjerima.

Inženjeri - ali jeftini inženjeri!

U sindikatu Verdi pak tvrde kako su i glasovi o nedostatku inženjera i stručnjaka - tek donekle točni. Pravi razlog, smatra Dierk Hirschel, jest želja njemačkih poslodavaca da privuče strane stručnjake iz inozemstva koji bi pristali na lošije uvjete rada nego Nijemci: na lošiju plaću, ugovore samo na ograničeno vrijeme, manje odmora i povlastica... Njemačkim poslodavcima ovdje pomaže i trenutna (konzervativna) njemačka vlada i tim "pozivima" se nadaju jednostavno naći isto tako kvalificiranu, ali jeftiniju stručnu radnu snagu.

Ipak, kada je riječ o osobama niskih kvalifikacija, svi su suglasni da je njima bilo - i još uvijek jest, teško pronaći posao u Njemačkoj. Što je niža školska sprema, manja želja za promjenom mjesta stanovanja, viša životna dob i složenije stanje u obitelji - na primjer kod samohranih majki, to je manja šansa da će dobiti radno mjesto. To pokazuje i stečaj lanca drogerija Schlecker: od 15 tisuća - pretežno ženskih prodavačica Schleckera je u proteklih nekoliko mjeseci samo svaka peta našla barem privremeni posao.

Reklama za inženjersko zvanje
Mnogi mladi u Njemačkoj su krenuli u tehnička zvanja - i pitanje je, kako će izgledati tržište rada za koju godinuFoto: Fotolia/Jürgen Fälchle

S druge strane, ovdašnji mediji ističu primjer namještenice Schleckera iz Maikammera u pokrajini Pfalz: dobivši otkaz kao prodavačica u drogeriji, ona je u istom mjestu otvorila - vlastitu drogeriju. Poduzetnički duh svakako pomaže i u borbi protiv nezaposlenosti, ali za takav korak nije potrebna samo hrabrost i znanje - nego i početni kapital. Njega nezaposleni rijetko imaju, a malo je i šansi da će dobiti kredit u bilo kojoj banci.