Trumpove prijetnje – zbog Irana?

DW: Predsjednik Trump u pogledu reakcije SAD-a na navodni napad kemijskim otrovom u Dumi ne isključuje ništa. Kakve opcije dolaze u obzir?

Josef Braml: Smatram da će SAD izvesti zračne napade protiv Sirije. Ali, za razliku od onoga prije godinu dana - i tada je SAD napao Siriju poslije upotrebe kemijskog oružja - to neće biti samo simbolično. Tada je Trump htio pokazati da nije ruska marioneta. Istovremeno se nije htio previše istrčavati i zato je prethodno obavijestio Rusiju. A oni su upozorili Siriju. Ovoga puta neće biti takvih prethodnih informacija.

Trump je zaprijetio i da će saveznici sirijske vlade „platiti visoku cijenu". Čega se Rusija i Iran trebaju bojati?

Prije svega bi Iran trebalo biti spreman, jer je on i iz drugih razloga na nišanu SAD-a. One snage koje u Siriji podržava Iran - te će vjerojatno i biti bombardirane. SAD bi mogao presjeći i zračni most tih trupa koji se dijelom proteže i nad iračkim zračnim prostorom.

A kako stoje stvari s akcijama protiv Rusije?

One će biti minimalne. Trump, kada je riječ o Rusiji, ima mnogo manje vojnih opcija i služeći se gospodarskim sankcijama će učiniti taman toliko da ne dospije pod veći unutarnjopolitički pritisak. Jer, u SAD-u specijalni tužitelj Robert Mueller i dalje vodi istragu protiv njega.

A zašto bi, nasuprot tome, prema Iranu trebalo postupati tako oštro?

Mislim da je Sirija za SAD zaista samo sporedno ratište u sukobu s Iranom. Sada predstoji istupanje iz nuklearnog sporazuma u svibnju, i onda će se sukob zaoštriti. Miješanje Irana u Siriji bi moglo poslužiti kao moralno i geostrateško opravdanje za njihov postupak. Ne smijemo zaboraviti ni da je Trump nedavno kritičara Irana Johna Boltona postavio za savjetnika za nacionalnu sigurnost. Ja to vrlo ozbiljno shvaćam.

Predsjednik SAD-a je nedavno nagovještavao da hoće što prije povući vojnike iz Sirije, nakon što je IS pobijeđen. Koliko se Trumpove prijetnje poslije napada kemijskim oružjem slažu s tim namjerama?

Tu ne vidim proturječnost. Trump i dalje želi povući iz Sirije kopnene vojnike, koji bi inače mogli biti uzeti kao taoci. Mjere odmazde za napade kemijskim oružjem su samo zračni napadi.

Razaznajete li neku dugoročnu strategiju vlade SAD-a kada je riječ o sirijskom pitanju?

U svakom slučaju da. Moja hipoteza je, kao što rekoh, da je za SAD važan Iran. Što situacija na domaćoj političkoj fronti bude neugodnija za Trumpa, time će, mislim, biti veći rizik od rata protiv Irana. Ne smijemo zaboraviti da su u studenome izbori za Kongres. Najgori scenarij za Trumpa bi bio da izgubi oba doma Kongresa. U tom slučaju bi mu rat protiv vanjskog neprijatelja pomogao da se domogne nekog nadstranačkog konsenzusa. Ako bi postojala prijetnja za nacionalnu sigurnost, birači u SAD-u bi se mogli u jeku „okupljanja pod zastavom" odreći mogućnosti kontrole vlasti koju omogućavaju izbori za Kongres. Tako je bilo i kod Georgea Busha mlađeg poslije terorističkih napada od 11. rujna 2001.

Dr. Josef Braml je stručnjak za SAD Njemačkog društva za vanjsku politiku i autor knjige „Trumpova Amerika – na račun slobode". Svoje aktualne analize objavljuje i na svom blogu usaexperte.com.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android