Turska invazija i džihadisti

Na sjeveru Sirije, gdje Turska želi uspostaviti svoju "sigurnosnu zonu", se nalaze kampovi i zatvori u kojima su zatvoreni džihadisti. Oni bi mogli iskoristiti ovaj napad za bijeg – u Europu.

Turska ofenziva na sjeveru Sirije je u tijeku. Prema službenim navodima turskog Ministarstva obrane, cilj ofenzive je uspostaviti tzv. sigurnosnu zonu što je, opet prema navodima Ministarstva, neophodan korak kako bi se uspostavili "mir i sigurnost" u regiji.

Uspostavom sigurnosne zone želi se "osigurati vlastiti opstanak", citirala je turska agencija Anadolu glasnogovornika turskog Ministarstva vanjskih poslova, Hamija Aksoya. "Na ovaj način se uklanja ozbiljna prepreka teritorijalnoj cjelovitosti i jedinstvu Sirije. Osim toga, kako se dalje navodi, to će ukloniti uvjete za povratak terorista "Islamske države" i spriječiti slične probleme u budućnosti.

U sigurnosnu zonu Turska želi smjestiti dva milijuna sirijskih izbjeglica koliko ih trenutno živi u Turskoj. Istodobno želi okončati kurdsku samoupravu na sjeveru Sirije.

Rizici invazije

Ipak, da će planovi biti uspješni je sve samo ne sigurno. Abdel Bari Atwan, glavni urednik lista "Rai al-youm", smatra da Turska ovom ofenzivom preuzima četiri velika rizika na sebe. Tako ona ima posla s najbolje treniranim i naoružanim protivnikom, kojeg oružjem opskrbljuje SAD i kojeg su one obrazovale, kaže Atwan. K tomu, kako on kaže, Turska sebe izlaže ogromnom financijskom opterećenju namjerom da premjesti izbjeglice kao i da kontrolira i opskrbljuje okupirana područja. Nadalje, kako on kaže, nije isključeno da se u jednom trenutku u borbe uključi sirijska vojska. Osim toga, dodaje on, Turska preuzima odgovornost i za kurdske zatvore u kojima se nalaze tisuće boraca "Islamske države" što je, kako smatra Atwan, "tempirana bomba".

Pitanje što bi se moglo dogoditi sa zatočenim džihadistima uslijed turske invazije zaokuplja i njemačku vanjsku politiku: "Jedna od najvećih opasnosti se sastoji u tome da se zatočeni pripadnici IS-a sa sjevera Sirije prebace u Irak", kaže Roderich Kiesewetter, član Povjerenstva za vanjsku politiku Bundestaga. "Ovo pogađa naše sigurnosne interese direktno i ne pomaže zemlji u hitno potrebnoj stabilizaciji. Iako je naš utjecaj na razvoj situacije ograničen uvjeren sam da će se njemačka Vlada zalagati za jedno američko-tursko rješenje kad su u pitanju zatvoreni džihadisti", kaže on.

Džihadisti, koji potječu iz Europe, bi se mogli pokušati vratiti u zemlje iz kojih potječu. U okolini područja, na kojem Turska izvodi invaziju, nalaze se tri kampa u kojima su smješteni pripadnici IS-a. Najveći od njih, al-Hol, se doduše nalazi izvan zone invazije, ali bi također mogao biti izložen borbama. Kako bi se suprotstavili Turskoj, Kurdi bi mogli odlučiti povući jedan dio stražara iz kampova, kaže  Claudia Dantschke, direktorica organizacije "Hayat" koja se bavi savjetovanjem s ciljem deradikalizacije.

Džihadisti bi mogli pobjeći

Što će se dogoditi ako u kampovima bude manje stražara teško je predvidjeti, kaže Dantschke. Moguće je, kako ona kaže, da se onda borbe prošire i na kampove. Zatvorenici bi mogli iskoristiti situaciju kako bi pokušali pobjeći iz kampova i onda se boriti protiv Kurda ili nestati. Može se poći od toga, kako kaže Dantschke, da humanitarne organizacije neće više imati pristup u dva manja kampa Ain Issa i Roj jer se oni nalaze u ratnom području. I u kampu Al-Hol bi, kako smatra Dantschke, sigurnosno stanje moglo biti loše.

Upravo u kampu Al-Hol postoje još uvijek ćelije u kojima su ženske članice IS-a koje su htjele oživjeti islamski kalifat. "One će naravno iskoristiti šansu i postati aktivne u unutrašnjosti kampa. To bi mogao biti ustanak, pokušaj bijega ili čin sabotaže", kaže Dantschke.

Uz kampove tu su i zatvori. Oni se svi nalaze u planiranoj sigurnosnoj zoni. "U njima su zatvoreni muški borci IS-a. Među njima se nalaze i visokorangirane osobe, ljudi, koji su u IS-u zaista napravili karijeru, ali koji se srećom nalaze u zatvoru", upozorava Dantschke.

Dantschke sumnja da je turska vlada dovoljno pripremljena za odnos prema borcima IS-a. Za nju su, kako kaže, važne sasvim druge teme. Za tursku vladu su, kako Dantschke smatra, u prvom redu sigurnosni interesi u pogledu kurdskih milicija kao i preseljavanje sirijskih izbjeglica koje trenutno žive u Turskoj. "To su glavne teme. Tema obitelji IS-a u turskim medijima uopće nije tretirana", kaže Dantschke.

Prijetnja gubitka kontrole

S obzirom na invaziju bit će sve teže zatvorenike, koji su u kampovima ili zatvorima, vratiti u Njemačku ili druge europske zemlje, kaže Dantschke. "U Njemačkoj su osim supervizora uključene naravno i sigurnosne službe. Oni poznaju svaki pojedinačni slučaj," kaže Dantschke i dodaje da bi sve bilo drugačije kada bi ovi zatvorenici pobjegli u vihor rata i na vlastitu ruku krenuli put Europe. "To bi bila ogromna opasnost", upozorava Dantschke.

Iako je IS možda vojno doduše dalekosežno poražen, on ipak nastavlja širiti svoju ideologiju. "IS se prilagođava, konsolidira se i stvara uvjete koji vode do mogućeg ustanka u iračkoj i sirijskoj unutrašnjosti", navodi se u studiji Ujedinjenih naroda objavljenoj u lipnju ove godine. Kao glavno mjesto za regrutaciju u ovom smislu slove zatvori u kurdskim područjima u kojima Turska vrši invaziju. Tamošnji loši uvjeti su, kako kaže Dantschke, idealni za održavanje na životu ideologije IS-a među tamošnjim džihidistima i regrutiranje novih članova.

Mogućnosti reintegracije

Novoregrutirani kao i stariji borci IS-a bi sada mogli pokušati doći u Europu. Time se, kako kaže Dantscke, gubi svaka kontrola nad njima. Potpuno drugačije bi bilo, kako dodaje, kada bi te osobe europske vlasti pod kontrolom vratile u njihove domovine.