Turski ples po tankoj žici

Turska je u svibnju preko Interpola poslala u Berlin listu na kojoj su se nalazila imena 681 njemačke tvrtke koje su osumnjičene za podrivanje turske državu. Listu je pratila sumnja da bi nabrojane firme mogle biti u vezi s pomagačima pokreta Abdullaha Güllena, koji je za Ankaru državni neprijatelj broj jedan. Među nabrojanim firmama se nalaze giganti poput BASF ili Daimlera, ThyssenKruppa ili čeličana Salzgitter, ali tu je i jedan berlinski kiosk koji je otvoren do ponoći, kao i jedna ugostiteljska radnja specijalizirana za kebabe – iz Sjeverne Rajne-Vestfalije. 

"Preispitivanje" njemačke politike

Kada se za to saznalo, njemačka javnost se vidno uznemirila. Ne samo što se u turskim zatvorima nalazi više od 40 njemačkih državljana, među kojima je najpoznatiji novinar dnevnika Die Welt Denis Yücel , ne samo što Erdogan gotovo svakodnevno izgovara teške optužbe ili ničim neutemeljene krupne i agresivne riječi o manjkavostima demokracije u Njemačkoj, već su sada i stotine njemačkih firmi optužene da  su suradnici terorista – to je bila skandalozna vijest.

„Dokle ovako!?", „Isprašite ga već jednom"; „Hoće li sada hapsiti i njemačke turiste?" – samo su neki od tipičnih naslova koji su se tim povodom mogli vidjeti u njemačkom tisku. Predstavnici njemačke industrije su bili zbunjeni i ogorčeni. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble rekao je da „Erdogan stavlja na kocku stoljetno partnerstvo Njemačke i Turske". Ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel najavio je „preispitivanje" njemačke politike prema Ankari, u koje bi spadalo i novo pregovaranje o pretpristupnoj pomoći EU Turskoj, te carinskoj uniji s tom zemljom.

"Vrata Turske - otvorena" za investitore

Početkom tjedna je jedan glasnogovornik njemačkog ministra unutrašnjih poslova Thomasa de Maizierea priopćio kako je turski ministar unutarnjih poslova telefonom svom njemačkom kolegi dao do znanja kako je spomenuta lista bila greška, to jest, da je nastala zbog „komunikacionog problema" o kojem se za sada ne zna više detalja. On je rekao i da turske vlasti ne vode istragu protiv njemačkih poduzeća "ni u Njemačkoj, niti u Turskoj", te da je ogranak Interpola u Turskoj „formalno povukao" spomenutu listu. „To smo primili na znanje kao objašnjenje", rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva.

No Njemačko ministarstvo gospodarstva dalo je do znanja da i pored toga među njemačkim poduzetnicima još uvijek vlada velika nesigurnost kada je riječ o investiranju i poslovanju u Turskoj, i dodala da će „to još neko vrijeme biti tako". Ona je dodala da sada Turskoj treba poslati jasan signal da Njemačka od Turske očekuje da se ponaša kao pravna država.

Turski predsjednik Redzep Tayyip Erdogan, međutim, nije prestao s napadima na njemačke političare, pa je tako u nedjelju (23.7.) rekao da njemački političari vode predizbornu kampanju na račun Turske (u Njemačkoj se krajem rujna održavaju izbori za Bundestag) i dodao: „Nitko nema pravo da se miješa u unutarnje stvari Turske" i da će Turska „učiniti sve što je u njenoj moći da osujeti rad provokatora". Dva dana prije toga Erdogan je već opominjao Njemačku „da se urazumi". U istom govoru je, doduše, naglasio i da su „vrata Turske i dalje otvorena za strane, pa i njemačke, investitore.