Tužbe naftaša zbog "kažnjavanja" dobiti

Američki energetski koncern Exxon-Mobil je, prema vlastitim navodima već uputio tužbu Europskom sudu u Luxemburgu protiv planiranog "poreza na preveliku dobit" Europske unije. O tom porezu su se članice Unije složile ovog rujna obzirom na golemu dobit koju su naftni koncerni ostvarili upravo zbog napada Rusije na Ukrajinu i tako izazvanog poremećaja na tržištu nafte i derivata.

Jer naftnim koncernima nije u toj mjeri porastao trošak eksploatacije, a i kod nabave su tu u pravilu dugoročni ugovori s tada određenom cijenom. No kako je cijena nafte na tržištu počela naglo rasti, oni su podjednakom brzinom dizali i cijene na benzinskim crpkama - iako su im troškovi, barem u prvo vrijeme ostali isti.

Odluka članica Unije zvuči razumno: tek na onu dobit koja je za preko 20% veća od prosjeka u razdoblju od 2019. do 2021. će koncerni morati platiti porez od "najmanje" 33%, što bi članice onda uvrstile u svoje proračune. Exxon-Mobile je u drugom i trećem kvartalu 2022. ostvario dobit od 37,6 milijardi dolara, a dobit u trećem kvartalu od 19,66 milijardi dolara nije tek nešto, nego gotovo tri puta veća od dobiti u godini prije rata u Ukrajini.

"Pa mi smo se trudili"

Usprkos tome, američki koncern tvrdi kako je EU time "prekoračio svoje ovlasti" i kako je taj namet "kontraproduktivan", investicije koncerna čini "neatraktivnima" i "potkopava povjerenje ulagača". Jer taj dodatni porez bi taj najveći američki naftni koncern po procjeni njegove uprave koštao "preko dvije milijarde dolara", dok istovremeno žale što su se osobito na europskom tržištu "trudili" potrošačima uvijek osigurati dovoljne količine goriva i kako ovako to tek "šteti" potrošačima u EU-u.

U Bruxellesu su vrlo opušteno reagirali na ovu tužbu, priopćenjem kako su to "primili na znanje". Na sudu je da donese odluku, ali iz Europske komisije su "i dalje mišljenja kako sporne mjere u punom opsegu odgovaraju pravilima u Europskoj uniji".

Gotovo istovremeno je i država Hrvatska suočena s tužbom slovenskog lanca naftnih postaja Petrol zbog, po njihovim navodima, golemih gubitaka koje su pretrpjeli - 106,9 milijuna eura u Sloveniji i 45,6 milijuna eura u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je u znak prosvjeda Petrol i obustavio prodaju na svojim postajama ove srijede (28.12.) na sat vremena, a traži se od vlada u Ljubljani i Zagrebu da im nadoknade taj gubitak do siječnja - inače će podnijeti zahtjev za mirnim rješenjem spora, odnosno tužbom ako u tome ne uspiju.

Sporna intervencija države u tržište

Bitna razlika tužbe Exxon-Mobil i Petrola jest što se u slučaju Hrvatske doista radi o intervenciji vlade odredbom o najvećoj cijeni određenih goriva i smanjivanju dozvoljene marže. Mnoge članice Unije jesu uvele neke oblike potpore svojim građanima obzirom na sve skuplje gorivo, ali kako prenosi Jutarnji list izjavu predsjednika Udruge malih trgovaca naftnim derivatima u Hrvatskoj Armanda Miljavca, službeni Zagreb pomoć građanima nije htio platiti "iz svog džepa", smanjivanjem PDV-a i trošarina, nego ograničavanjem marži i cijene po kojoj se gorivo smije prodavati.

Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović je izjavio kako je "neugodno iznenađen ponašanjem Petrola" i kako "neće nikome dopustiti da u ovako teškoj situaciji gura ruku duboko u džep hrvatskih građana". Isto tako se iz hrvatskog ministarstva ističe kako su ostale kompanije koje imaju postaje "zadovoljne" planom povratka marže na prvotnu razinu, jedino Petrol sad traži čak i veću nego što je ima u Sloveniji.

Petrol je nakon akvizicije lanca postaja Crodux sa dvjestotinjak crpki u Hrvatskoj dospio na drugo mjesto po raširenosti u Hrvatskoj, odmah nakon Ine koja ima gotovo dvostruko više. Odluka Petrola će svakako izazvati i reakcije potrošača u Hrvatskoj, dok se nakon tužbe američkog koncerna Exxon-Mobil protiv Europske unije iz drugih energetskih koncerna aktivnih na ovom tržištu tek čuje kako "razmišljaju" o toj mogućnosti.

aš(agencije)