U Bosni djeca uče o islamu - na ćirilici

Ibrahim Begović iz vjersko-prosvjetne službe Islamske zajednice BiH (IZ BIH) kaže da su Ilmihali u bivšoj Jugoslaviji tiskani na ćirilici i latinici, ali je nakon rata korištena samo latinica. No danas, nakon povratka barem dijela Bošnjaka na prijeratna mjesta življenja, stvorila se potreba za tiskanjem novih udžbenika: “Čekao se minimum broja djece kako bi udžbenik mogao biti realiziran barem u minimalnoj tiraži. Mi time uvažavamo potrebe naše djece da shodno pismu koje uče u tom uzrastu mogu čitati i učiti na odgovarajućem pismu”.

Posebno bitno u Republici Srpskoj

Ti udžbenici naći će svoju primjenu prije svega na teritoriji Republike Srpske jer se u ovom bosansko-hercegovačkom entitetu latinica uči tek u trećem razredu osnovne škole. Kao i za druge knjige, i za udžbenike vjeronauke se provelo ispitivanje tržišta kako bi se ustanovila potreba njihove ćirilićne varijante, kažu u IZ BIH. Kasim Mujičić iz medžlisa Islamske zajednice u Banjaluci navodi kako je tiskanje ovih udžbenika na ćirilici posebno bitno na teritoriji Republike Srpske (RS): “Na ovom području, gdje ćirilica dominira, gdje naši đaci idu u školu, mogućnost čitanja svoje vjerske knjige na ćirilici može samo biti od pomoći đacima islamske vjeroispovjesti."

Većina javnosti u ovom ne vidi nikakav problem - prije je problem bosansko-hercegovačkog društva i vjerskih zajednica koje djeluju unutar nje pojava, da je sve ono što iskače iz nacionalističkih okvira, osuđeno na propast. Elvir Padalović iz Banja Luke, smatra da tiskanje ilmihala na ćirilici s jedne strane predstavlja pokušaj pokušaju Islamske zajednice da približi islam pripadnicima srpskog naroda kroz pismo. S druge se strane želi i ćirilica kao pismo približiti pripadnicima bošnjačkog naroda. "Ja ipak mislim da se tu neće puno promjeniti. To je klasično pitanje forme i biti. Formalno će se nešto promijeniti, dabiti ćemo udžbenik na ćirilici, ali do neke bitne promjene tu neće doći."

Vjerske zajednice naprednije od politike

Za profesora iz Banja Luke Miodraga Živanovića čin Islamske zajednice BiH pokazuje da je ona naprednija od svih političkih stranaka u zemlji. "Ćirilica i latinica su pisma našeg jezika", kaže Živanović.  “Ja bih isto želio, kao i većina drugih ljudi koji su primili k znanju ovu vijest, da to sve skupa u nekoj bližoj budućnosti bude normalno, a ne neka ekskluzivna vijest za medije. Ako takvih stvari bude više, tih naprednih priča, onda postoji realna šansa da se nešto promjeni. Jako je dobro što se ovo dogodilo”.

Da se radi o društvu koje je postojalo prije rata, vijest o tiskanju udžbenika Islamske zajednice u BiH na ćirilici ne bi imala toliku težinu kao što je to danas slučaj. Ranije su vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini često svrstavane među glavne krivce za nacionalne razlike u zemlji. Možda su danas upravo one ključ za rušenje međunacionalnih i međuvjerskih prepreka u Bosni i Hercegovini.