1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
U žarištu
Rat na Bliskom istokuRat u Ukrajini
Najnoviji video

U Njemačkoj nije svejedno zoveš li se Hans ili Ivica

10. lipnja 2010

I najnovija usporedna studija uspjeha u njemačkim školama je pokazala staro, neprihvatljivo pravilo: iako je u školskim klupama svako treće dijete stranog porijekla, na fakultetima je takvih manje od 3%!

https://p.dw.com/p/NmNd
Djevojčica čita udžbenik
Školska sprema ovisi - o porijeklu!Foto: dpa

Ministrica za integraciju Maria Böhmer je i više nego nezadovoljna što nikakve mjere podrške učenicima stranog porijekla nisu polučile rezultate: "Mi si ne možemo priuštiti generaciju gubitnika", izjavila je nakon što su objavljeni rezultati usporedne studije.

Brojke govore kako je u njemačkim školama još uvijek itekako važno, zove li se netko Hans ili Ivica: među prvoškolcima je u međuvremenu gotovo trećina djece roditelja stranog porijekla, ali nakon četverogodišnje osnovne škole počinje drastična podjela. Među gimnazijalcima, dakle u školi koja jedina nudi maturu i mogućnost studija, je udio učenika stranog porijekla nešto porastao. Tako je 2000. takvih bilo 8,7% da je po novoj studiji iz 2008. prebrojeno njih 10,7%. Usporedbe radi, "prava" njemačka djeca su u međuvremenu itekako odlučila zagrijati stolicu pa je udio gimnazijalaca skočio sa 25 na 30,5%.

"Stranci" nestaju iz školskih klupa

Nastava u gimnaziji
U gimnaziji se udio 'stranaca' drastično smanjujeFoto: dpa

Ali čak i ako upišu gimnaziju, srednju školu ili zanat, opet postoji razlika, da li je dijete "stranac" ili "pravi" Nijemac: šest posto domaćih će napustiti školu a da je nisu završili, ali će školu napustiti 15% učenika stranog porijekla. Utoliko je prizor na sveučilištima zapravo katastrofalan: među studentima je samo 2,9% onih stranog porijekla i koji su prošli sustav njemačkog školovanja. Ministrica ukazuje kako je problem i jezik i traži od federalnih jedinica u čijoj je nadležnosti obrazovanje, dodatne napore u potpori takvim učenicima.

Barbara John iz socijalne ustanove "Deutscher Paritätische Wohlfartsverband" koja je i izradila ovu studiju, ne smatra kako učenici uopće mogu biti krivi za ovakve rezultate: "Ne trebaju se djeca prilagođavati školi, nego se škola mora prilagođavati djeci".Ona se zalaže za svojevrsno "jamstvo školskog obrazovanja" gdje će svako dijete, kada završi školu, morati znati barem čitati, pisati i računati. Opet je tu problem i novac: useljeničke obitelji često si ne mogu priuštiti dodatnu poduku za svoju djecu i škole bi se trebale same više potruditi oko takve djece.

Autor: KNA/dpa/aš

Odg. ur.: S. Matić