Ubuduće još teže do viza za Njemačku?
4. ožujka 2009Kabinet će na redovnoj sjednici iduće srijede (11.3.), kako se očekuje, usvojiti nacrt zakona o ustroju posebne banke podataka koja bi državne službe pravodobno trebala upozoriti na mogućnost zlouporabe putnih dozvola, na primjer za ilegalno doseljavanje ili trgovinu ljudima. Osobito je brizantna činjenica da bi u njoj bile pohranjene informacije o osobama koje pozivnicama ili garantnim pismima strancima omogućuju podnošenje zahtjeva za izdavanjem vize, a bile bi dostupne policiji i obavještajnim agencijama. Vlada zakonsku inicijativu obrazlaže potrebom za suzbijanjem zlouporabe viza u kriminalne i terorističke svrhe. Serija takvih slučajeva je prije nekoliko godina zabilježena u Ukrajini i drugim bivšim republikama Sovjetskog Saveza.
Javna sigurnost važnija od slobode putovanja
Tada je, voljom vladajuće koalicije socijaldemokrata i Zelenih na čelu s kancelarom Gerhardom Schröderom, pri izdavanju viza u njemačkim konzulatima diljem svijeta važilo geslo "in dubio pro libertate" – u slučaju dvojbe u korist slobode (putovanja). Skandal je izbio kada se doznalo da je liberalni režim na istoku Europe masovno iskorištavan za dovođenje prostitutki i ilegalnih radnika. Ondašnjem šefu diplomacije Joschki Fischeru, koji je pred istražnim povjerenstvom Bundestaga bio preuzeo političku odgovornost za aferu, nije pala ni dlaka s glave. No, od tada pri obradi zahtjeva za izdavanjem putne dozvole strogo vrijedi pravilo "in dubio pro securitate" – u slučaju dvojbe u korist (javne) sigurnosti.
Garantnim pismima na popis sumnjivih osoba
Nova banka podataka bi dodatno trebala zaoštriti njemačku viznu politiku. Njome bi, između ostaloga, bile obuhvaćene informacije o domaćim osobama koje pozivnicama ili takozvanim garantnim pismima strancima omogućuju da u svojoj zemlji podnesu zahtjev za izdavanjem putne dozvole. Pohranjivalo bi se ime, prezime, državljanstvo i – ako je riječ o pravnoj osobi – naziv ustanove ili organizacije koja je uputila poziv ili preuzela jamstva za goste. Svi podaci bili bi dostupni policiji i obavještajnim službama. Tko u roku od dvije godine pošalje više od pet pozivnica ili garantnih pisama, automatski bi bio sumnjiv i našao bi se pod posebnom prismotrom državnih organa.
Oporbeni liberali najavljuju otpor protiv zakona
"To znači da će, na primjer, učitelji u Njemačkoj ubuduće morati dobro razmisliti mogu li u goste pozvati razred iz inozemne pobratimske škole, jer će tada završiti u banci podataka. Možda će u njoj provesti više godina, što će ih pretvoriti u izrazito sumnjiv slučaj, osobito kada po informacijama počnu kopati različite službe i to pod nerazjašnjenim kriterijima koji pretjeranu kontrolu dopuštaju i ondje gdje joj uopće nije mjesto", pojašnjava liberalni zastupnik Hellmut Königshaus. On i njegova oporbena stranka najavljuju otpor zakonskom prijedlogu. No, čini se da je njegovo izglasavanje puka formalnost, nakon što je u redovima vladajuće koalicije oko sporne banke podataka postignuta načelna suglasnost.
Autor: Goran Goić, Berlin
Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm