Ukrajina formira prijelaznu vladu

Arsenij Jacenjuk, koji se za vrijeme prosvjeda u Ukrajini protiv bivšeg šefa države, Viktora Janukoviča, profilirao kao jedan od vođa oporbe, trebao bi sada preuzeti zadatak vodstva prijelazne vlade. Takozvano Majdansko vijeće demonstranata ga je u srijedu (26.2.) navečer pred okupljenim građanima na Trgu neovisnosti u Kijevu predložilo za tu funkciju.

Ne slažu se svi s prijedlozima Majdanskog vijeća

No, Jacenjukova nominacija je na Majdanu popraćena i brojnim zvižducima, jer 39-godišnji bivši predsjednik parlamenta ne predstavlja pravi novi početak. Taj proeuropski usmjeren odvjetnik i ekonomist je unatoč svojih tek 39 godina već bio ministar gospodarstva, kao i ministar vanjskih poslova. Osim toga, taj političar, koji je sa svojom Frontom promjena pristupio Otadžbinskoj stranci bivše premijerke Julije Timošenko, iskustva ima i u suradnji sa Svjetskom trgovinskom organizacijom. Obzirom na veoma teško financijsko stanje u državi, funkcija šefa vlade važi kao najteža politička funkcija.

Oporbenog aktivista Dimitrija Bulatova, koji je navodno mučen dok je bio uhićen, Majdansko vijeće je predložilo za ministra za sport i mlade. Novinarka Tetjana Šornovil bi trebala voditi jedan anti-korupcijski odbor. Ona je nakon objavljivanja informacija o bogatstvu tadašnjeg predsjednika Janukoviča pretučena i zlostavljana. Zapovjednik prosvjednog tabora na Majdanu, Andrej Parubij, bi trebao preuzeti funkciju šefa sigurnosnog vijeća. Andrej Deščicja, bivši veleposlanik u Finskoj je predložen za novoga ministra vanjskih poslova, a Majdansko vijeće je bivšeg ministra gospodarstva, Aleksandra Šlapaka, predložilo za novog ministra financija. Prijelazna vlada bi na čelu Ukrajine trebala biti sve do prijevremenih izbora, koji bi se trebali održati 25. svibnja ove godine.

Eskalacija na Krimu

Jedan od čelnika oporbe i pretendent na mjesto predsjednika Ukrajine, Vitalij Kličko, je uputio apel Rusiji da svrgnutom predsjedniku Janukoviču ne dopusti da u tu zemlju izbjegne u egzil.

"Ruskog predsjednika mogu samo upozoriti da ne primi Janukoviča i time pruži zaštitu krvavom diktatoru", kazao je Kličko u izjavi za njemački Bild. Kličko je istaknuo zahtjev da se Janukoviču mora suditi u Ukrajini te kaže kako smatra da se bivši predsjednik skriva na poluotoku Krimu.

Unatoč tom apelu, iz Moskve je poručeno da će se udovoljiti Janukovičevom zahtjevu i pružiti mu zaštitu na ruskom teritoriju, javljaju novinske agencije pozivajući se na vladine krugove. A sam Janukovič se u međuvremenu oglasio putem ruskih medija, poručujući da se još uvijek smatra legitimnim predsjednikom Ukrajine.

Za Janukovičem je raspisana međunarodna tjeralica, kao i za bivšim ministrom unutarnjih poslova, Vitalijem Saharčenkom. Zbog ubojstva brojnih demonstranata ih se optužuje za "masovno ubojstvo".

Za to vrijeme je upravo na Krimu došlo do nereda. Naoružani muškarci su u noći sa srijede na četvrtak (26/27.2.) zauzeli zgradu parlamenta i tamošnje vladino sjedište. Novinska agencija AFP je javila da je na tim zgradama nakon upada postavljena ruska zastava. Aktualni ukrajinski ministar unutarnjih poslova, Arsen Avakov, kazao je da je policija u stanju pripravnosti kako bi se spriječilo "krvoproliće među civilnim stanovništvom". Avakov je dodao da se radi o "provokatorima" i pozvao na pribranost.

Krimsko stanovništvo je također podijeljeno po pitanju treba li Ukrajina krenuti u smjeru Europe ili se približiti Rusiji. Pripadnici Tatara, koji su većinom muslimani, zastupaju pro-europski stav ukrajinske oporbe. No, većina stanovništva na Krimu govori ruski te se strahuje da bi se nakon svrgavanja Janukoviča ta i druge regije, u kojima se govori većinom ruski, mogle odcijepiti od Ukrajine. Osim toga, na Krimu, koji od 1954. pripada Ukrajini, stacionirana je ruska mornarica zadužena za Crno more.

Washington ponudio financijsku pomoć

A sve to se događa u svjetlu teške financijske situacije u kojoj se nalazi Ukrajina. Ta zemlja bi, naime, ukoliko ne dobije pomoć izvana, uskoro mogla biti bankrot. Još u tijeku ove godine Ukrajina vjerovnicima mora isplatiti dug u iznosu od 13 milijardi dolara. Nakon što se bivši predsjednik Janukovič jasno bio orijentirao u smjeru Moskve, a protiv suradnje s Bruxellesom, Rusija je Ukrajini bila obećala hitne kredite u iznosu od 15 milijardi dolara. Međutim, nakon prve isplate je Moskva stopirala daljnje tranše zbog političkih previranja u Ukrajini.

Sjedinjene Američke Države su, obzirom na razvoj situacije, stoga Ukrajini ponudile kreditno jamstvo u iznosu od milijardu dolara, kako je to potvrdio američki ministar vanjskih poslova, John Kerry. On je dodao da i Europska unija priprema kreditna jamstva za Ukrajinu u iznosu od 1,5 milijardi dolara. Pored SAD-a i EU-a je i Međunarodni monetarni fond (MMF) spreman ustupiti kreditna sredstva toj bivšoj sovjetskoj republici.