Ukrajina i Rusija: Olaf Scholz u delikatnoj misiji

Prvi dan u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, drugi dan u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Oba puta dolazak rano ujutro i odlazak vrlo kasno navečer – to je plan. Da geopolitička situacija nije toliko napeta i da odnos Rusije i Ukrajine nije u toj mjeri zatrovan, onda bi ovo putovanje bila sasvim normalan nastupni posjet novog njemačkog kancelara Olafa Scholza.

To bi bilo prvo svojevrsno „opipavanje“ između šefova država i vlada, pokušaj da se međusobno procjene, da se vidi ima li između njih nekakve „kemije“ i kolika je politička harmonija. Od toga u dobroj mjeri ovise bilateralni i geopolitički odnosi. Ali novi kancelar nema vremena za takav blag i ugodan početak.

Situacija izuzetno opasna

Američke obavještajne službe upozoravaju da bi se ruski napad na Ukrajinu mogao dogoditi još prije idućeg vikenda. Poslije SAD-a i drugih zapadnih zemalja i Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu zatražilo je od njemačkih državljana da napuste Ukrajinu. Njemačka vlada ocjenjuje da je situacija izuzetno opasna. Kancelar Scholz je u nedjelju, na marginama izbora njemačkog predsjednika, govorio o „vrlo, vrlo ozbiljnoj prijetnji miru".

Scholz je pokrenuo diplomatsku ofanzivu. Prije tjedan dana bio je u Washingtonu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nakon čega su u Berlinu bili i neki od šefova država ili vlada članica EU-a. Scholz je ugostio francuskog predsjednika Macrona i šefa poljske države Dudu, kao i premijere Danske i tri baltičke države. I predsjednik Europskog vijeća Charles Michel boravio je u Berlinu, a tu je u četvrtak (10.2.) održan i desetosatni razgovor u tzv. „Normandijskom formatu" na razini savjetnika između Rusa i Ukrajinaca, koji su moderirali Nijemci i Francuzi.

Pregovarati i zastrašiti

Sada slijede Kijev i Moskva. Od Scholza se puno očekuje – toliko da njegova vlada unaprijed pokušava „spustiti letvicu". Iz vladinih krugova kažu kako ne očekuju da će se kancelar iz Moskve u utorak navečer vratiti s konkretnim rezultatom. Razgovori su dio intenzivnih diplomatskih napora svih saveznika sa ciljem da se konkretnim koracima održe razgovori s Rusijom o smirivanju napetosti.

Kancelar pritom koristi „dvostruku strategiju": s jedne strane pregovori, a s druge prijetnje. „Vojna agresija na Ukrajinu, koja bi ugrozila njen teritorijalni integritet i suverenitet, izazvala bi oštre reakcije i sankcije. Pažljivo smo ih pripremali i možemo ih odmah provesti, zajedno s našim saveznicima u Europi i NATO-u", rekao je Scholz. I dodao da je Savez jedinstven i odlučan. „Nitko se ne bi trebao nadati da ćemo se po tom pitanju razići – djelovat ćemo kao jedan."

Posebni odnosi Njemačke i Rusije

Ipak, posjet kancelara Kijevu i Moskvi mora se sagledati drugačije nego, na primjer, posjet francuskog predsjednika Macrona prije tjedan dana. Kako naglašavaju krugovi bliski vladi, njemački bilateralni odnosi s tim zemljama nikada se ne mogu promatrati izvan povijesnog konteksta.

U ime Njemačke su toj regiji nanijete beskrajne patnje. Mora se biti zahvalan na tome što je u posljednjih nekoliko desetljeća bilo moguće obnoviti odnose s narodima tih zemalja. Ali, to ne znači da u ovom slučaju Njemačka igra posebnu ulogu. „Mi smo uključeni u ono što svi pokušavaju učiniti."

Nesuglasice oko isporuka oružja

Međutim, ono u što Njemačka nije „uključena“, jesu isporuke oružja Ukrajini. Vlada u Berlinu to odbacuje pozivajući se na povijesne razloge. Ona čak nije odobrila ni zahtjev Estonije da stare haubice, koje potječu iz zaliha Narodne armije DDR-a, proslijedi Ukrajini.

Kako se saznaje u Berlinu, kancelar se vjerojatno ni u Kijevu neće obvezati na isporuke oružja Ukrajini. Tamo bi međutim mogao biti provjeren popis vojne opreme koju želi Kijev. Na njemu se, između ostalog, nalaze i elektronski sustavi za pozicioniranje, oprema za uklanjanje mina, zaštitna odjela, digitalna radio-oprema, uređaji za noćno promatranje i radarske postaje.

Preispitat ćemo mogućnosti, navodi Berlin. Pored političke odluke, riječ je i o tome koliko je to zaista moguće: „Nemamo viškova u Bundeswehru, nemamo mi tisuću uređaja za noćno promatranje."

Moguća gospodarska pomoć́ Ukrajini

Kako se čini, Olaf Scholz će nastaviti pružati Ukrajini gospodarsku podršku, što Kijev također traži. Njemačka je posljednjih godina bila najveći donator – uložila je oko dvije milijarde eura u stabilizaciju ukrajinskog gospodarstva. Ukrajinska valuta trenutno je pod velikim pritiskom, što situaciju dodatno otežava. „Ukrajina može biti sigurna da ćemo, kao i do sada, pokazati potrebnu solidarnost", naglašava Scholz.

Njemačko-ruski plinovod Sjeverni tok također bi trebao biti tema razgovora u Kijevu i Moskvi. Europski saveznici i SAD sa zaprepaštenjem su registrirali da je njemačka vlada dugo pokušavala plinovod Sjeverni tok 2, koji još nije pušten u rad, zadržati van liste mogućih sankcija. Plinovod koji prolazi kroz Baltičko more od Rusije do Njemačke je „projekt privatnog sektora“ i proces odobravanja je „potpuno apolitičan“, govorio je Olaf Scholz u prosincu.

Ne treba stavljati sve sankcije na stol

„Ako Rusija, na primjer, s tenkovima i vojnim postrojbama prijeđe granicu s Ukrajinom, Sjeverni tok 2 više neće postojati“, odlučno je izjavio američki predsjednik Biden prošlog ponedjeljka u Washingtonu u nazočnosti njemačkog kancelara. No Olaf Scholz, koji je stajao pored njega, nije bio tako jasan. On već tjednima uporno odbija čak i izgovoriti ime „Sjeverni tok 2".

Mnogo je razloga za takvu suzdržanost. Vlada ne želi službeno najaviti o kakvim sankcijama je konkretno riječ i, kako kaže kancelar, „ne želi sve staviti na stol". Ruskog predsjednika bi trebalo, rekao je Scholz, držati u neizvjesnosti kako ne bi mogao točno procijeniti koliki bi bili troškovi sankcija.

SPD i Rusija

Scholz za takav svoj stav ima i druge motive. S jedne strane, on ne želi da teret mogućih sankcija padne samo na Njemačku. Što je, na primjer, s Amerikancima koji kupuju naftu u Rusiji, zar i to ne bi trebalo biti obustavljeno?

Osim toga, socijaldemokrat Scholz mora voditi računa i o raspoloženju u vlastitoj stranci. Sjeverni tok 2 stiže u Njemačku preko pokrajine Mecklenburg-Vorpommern, čija premijerka Manuela Schwesig iz kancelarovog SPD-a već godinama čini sve da plinovod bude pušten u rad.

Gospodarstvo se nada

Njemački poduzetnici također imaju veliki interes da odnosi između Berlina i Moskve ne budu previše zategnuti. Unatoč pogoršanju ukrajinske krize, Odbor njemačkog gospodarstva za istočnu Europu ne odustaje od organizacije tradicionalnog razgovora s ruskim predsjednikom, koji se održava jednom godišnje.

Doduše, zbog korone se 20 njemačkih top-menadžera ne želi, kao što je običaj, sastati s ruskim predsjednikom u Moskvi ili Sočiju, već́ samo virtualno, na video-konferenciji. Ali datum održavanja već je određen za početak ožujka – i to, kako se navodi, u dogovoru sa saveznom njemačkom vladom.