Ukrajina pod minama: pomažu i roboti iz Njemačke

Varljiva je tišina šume u Brovariju, kaže nam Mairi Cunningham. Bila je već tamo, kaže. „To je sasvim mirna zelena površina na sjeveroistoku Kijeva, u kojoj nema tragova sukoba. Imala sam dojam da sam daleko od rata u Ukrajini“, priča nam preko telefona.

Ali, Cunningham koja radi za organizaciju Halo Trust, vrlo dobro zna da su u šumi posijane mine. Krajem ožujka tu su vođene žestoke borbe. Ukrajinska vojska odbila je ruski napad, ali su eksplozivne naprave ostale u tlu.

„Prijetnja je sveprisutna i smrtonosna", kaže ona. Ona vodi ukrajinski program Halo Trusta, najveće svjetske organizacije za uklanjanje kopnenih mina. „Ovdje u Brovariju smo već očistili neke površine, da se ljudi barem malo mogu vratiti u normalnost. Ali razmjeri problema su ogromni."

Trenutno 480 ljudi za Halo Trust napreduje metar po metar, s detektorima za metal, izrađuju karte, deaktiviraju mine. Plan je da se ljudstvo ove organizacije utrostruči sljedeće godine.

Novac iz Njemačke

Kako kaže Cunningham, ključna je financijska podrška iz Njemačke. Ta zemlja je od veljače stavila na raspolaganje 8,4 milijuna eura za uklanjanje mina, rekao je glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za DW. Od toga je Halo Trust dobio šest milijuna. Računa se da će financijska podrška biti nastavljena još dulje vrijeme.

Početkom rujna je šefica diplomacije Annalena Baerbock obišla minsko polje nadomak Kijeva, koje čisti Halo Trust. „Važno je da se život ovdje normalno nastavi", rekla je Baerbock tada.

Na tome rade i ljudi iz Ukrajinske udruge razminirača. „Trenutno su naši čistači mina zaposleni u regiji Buče i Černigova“, kaže Timur Pistriuha koji vodi ovu malu nevladinu organizaciju. Ima svega dvadeset ljudi za rad na terenu. Kaže, svakodnevno se javljaju novi, ali on nema sredstava da ih zaposli.

Pistriuha bi volio da Berlin podrži i tako male ukrajinske organizacije, a ne samo velike međunarodne. Recimo, kaže, u Njemačkoj se proizvode odlični detektori za metal, a baš to manjka njegovom timu. I roboti za uklanjanje mina bi dobro došli.

Prema karti kojom ovaj stručnjak barata, u Ukrajini treba još pregledati 139.000 kvadratnih kilometara zemlje u potrazi za minama, eksplozivnim zamkama ili opasnim ostacima streljiva. To je površina veća od cijele Grčke.

Ruski vojnici su navodno ostavljali eksplozive i na ulaznim vratima kuća, u perilicama za rublje ili dječjim igračkama.

Stiže li robot „Teodor"?

Humanitarne organizacije uklanjaju mine na područjima gdje više nema borbi, dok je vojska zadužena za čišćenje zemlje oko bojišnice. Njemačka bi i tu htjela pomoći – dvadesetak ukrajinskih vojnika bi trebali proći obuke Bundeswehrove škole na jugu Njemačke.

Prema riječima njemačke ministrice obrane Kristine Lambrecht, Bundeswehr će ustupiti i opremu kako bi Ukrajina „mogla voditi borbu protiv podle upotrebe ovog oružja, mina i eksplozivnih zamki".

U njemačkoj vojsci iz sigurnosnih razloga nisu htjeli za DW reći o kojoj se opremi točno radi. Ranije je potvrđena isporuka četiri robota za uklanjanje mina kojima se može upravljati daljinski.

Sada bi mogao na red doći i robot „Teodor". On izgleda kao minijaturni tenk, veličine kolica za samoposluživanje. Robotskom rukom može podići do sto kilograma. Opremljen je cijevima za vodu pod visokim tlakom, sačmaricom i drugim pomagalima kojima može deaktivirati mine.

Još i prije ruske invazije je Ukrajina bila kontaminirana minama i streljivom zaostalim iz Drugog svjetskog rata i borbi za Donbas 2014.

Danas ni stručnjaci ne mogu pogoditi koliko je eksplozivnih naprava u zemlji. „Međunarodna zajednica mora znati da je pred nama divovski izazov“, kaže nam Mairi Cunningham. „Bit će potrebna dobra kondicija."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu