Ukrajina se nada pomoći Berlina

Raspoloženje među njemačkim menadžerima u Kijevu je tmurno. Njih muči pitanje: hoće li Ukrajina opstati kao normalna država? „Krećemo se na rubu provalije“, rekao je jedan predstavnik njemačke industrije.

U Ukrajini postoji 2.000 tvrtki s njemačkim udjelima. Mnoge su aktivne na zapadu države, ali ima ih i na istoku, u Donbasu koji je zahvaćen ratom. Neke od njih, kao što je „Heidelberger Zement“, morale su zatvoriti svoje pogone. Ta tvornica se nalazi na pola puta između Donjecka i ruske granice, na području koje kontroliraju proruski separatisti.

A na kriznom području se i dalje puca, svakodnevno izvještavaju promatrači OESS-a. Krhak je sporazum o primirju, sklopljen sredinom veljače u Minsku.

Prijeteće ratno pravo i njegove posljedice

Tvrtke su zabrinute i zbog toga što se rat polako uvlači i u obitelji zaposlenih. „Našim radnicima moramo uručivati vojne pozive“, kaže jedan direktor. Prema ukrajinskom pravu, poduzeća moraju imati pripremljene popise s imenima radnika i podacima o njihovom bračnom stanju i broju djece. A ako nekoga mobiliziraju, firma mora mu čuvati radno mjesto – bez obzira na to u kakvom stanju se poslije vratio.

Nedavno je kijevsko predstavništvo njemačkih gospodarstvenika organiziralo okrugli stol kako bi menadžeri mogli razgovarati o trenutnoj situaciji u svojim firmama. Glavno pitanje glasi: hoće li predsjednik Petro Porošenko proglasiti ratno pravo u državi. U tom slučaju, dijelovi poduzeća – prije svega vozni parkovi – mogli bi biti zaplijenjeni radi korištenja u vojne svrhe. Zakon nalaže da se takvi objekti kasnije vrate vlasnicima – makar bili i uništeni.

Poduzeća žele sigurnost

I tako su izvještaji koje tvrtke šalju svojim središnjicama u Njemačkoj – sve mračniji. Središnjice su već reagirale smanjenjem robnih kredita za svoja ukrajinska poduzeća. Sada polažu nade u političare: prilikom posjeta ukrajinskog premijera Jacenjuka Berlinu (1.4.), predstavnici njemačkog gospodarstva će razgovarati s uredom kancelarke o formiranju kriznog fonda za Ukrajinu. Taj fond bi trebalo pokriti rizike tvrtki pri uzimanju kredita.

No šef ukrajinske vlade ima druge brige: Njemačka je obećala Ukrajini hitnu financijsku pomoć od 500 milijuna eura. Novac bi se prije svega trebao iskoristiti za obnovu istočne Ukrajine razorene ratom. Ali, još uvijek se ne zna hoće li do kraja ove godine Kijev vidjeti ijedan cent iz tog paketa.

Vlada mora provesti reforme

„Nedostaje nam dobrih projekata“, kaže jedan diplomat u Kijevu. I dodaje da novac ne stiže i zbog nepovjerenja koje stvara korupcija u Ukrajini. Vlasnik jedne tvrtke kaže da je riječ o problemu „koji se provlači kroz sve razine, od najviše do najniže“. Tako je on, na primjer, zamolio gradsku upravu Kijeva da mu popravi jedan generator: „To ne košta više od 10.000 eura“. Ali, na kraju je svota iznosila 100.000 eura, jer je na svakoj razini odlučivanja netko pružao ruku u koju je trebalo staviti gotovinu. Ovaj menadžer čak ima razumijevanja za to, jer je ukrajinska grivnja poslije višemjesečne galopirajuće inflacije drastično izgubila na vrijednosti. „Tko uopće može živjeti od 80 do 110 eura mjesečno?“, pita se on.

Vlada u Kijevu nema više vremena – sada treba hitno provoditi reforme. Jer, „države poput Litve, Poljske, Letonije ili Estonije će pružati podršku Ukrajini dokle god to bude nužno“, rekao je za DW litvanski zastupnik u Europskom parlamentu Gabrielius Landsbergis. Ali, dodao je, zapadne zemlje bi mogle izgubiti volju da pomažu ako se ne bude vidio jasan napredak u provedbi reformi.

Da bi bile zadovoljene najnužnije potrebe, iz Berlina bi sada u ukrajinski proračun trebalo biti uplaćeno 200 milijuna eura. Jer, prema podacima agencije Bloomberg, vjerojatnost da će ta zemlja bankrotirati trenutno iznosi 30 posto. Iza kulisa, ukrajinska ministrica financija Natalija Jaresko užurbano pregovara o odgodi otplate dugova – kako bi Ukrajina dobila na vremenu u pokušaju da stane na vlastite noge. No, već sada se zna da će od 30 ukrajinskih banaka na kraju ostati samo njih sedam – s podrškom Zapada ili bez nje.

Tvrtke još uvijek žele ostati

Njemački menadžeri u Kijevu su uvjereni da će pomoć funkcionirati samo ako se na istoku Ukrajine ponovo ne rasplamsa rat. Njemačke tvrtke još uvijek žele ostati u toj zemlji. Ali, ako dođe do novih borbi, sve će postati još neizvjesnije.

Ruska aneksija Krima kao i gubitak područja na kojima se kopa ugljen i kali čelik već su uzrokovali Kijevu pad BDP-a od 20 posto. Nešto zapadnije se nalaze industrijske regije od ogromne važnosti – Dnjepropetrovsk i Zaporožje – tamo je i najveća nuklearna elektrana u Europi. „Ako padnu i te regije, od Ukrajine neće ostati mnogo“, kaže jedan od njemačkih menadžera u Kijevu.