Napadi na ruski teritorij: nova strategija Ukrajine?

Ukrajina je, moguće, poduzela „prvi korak" ka promjeni strategije u odbijanju ruskog napada. Tako aktualne događaje u Kurskoj oblasti za DW ocjenjuje Jen Spindel, profesorica na američkom Sveučilištu New Hampshire. „Ukrajina ne može nastaviti voditi ovaj rat na isti način kao u prethodne dvije godine. Ona jednostavno nema resurse za to, ni ljude, niti oružje“, napominje američka stručnjakinja za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Spindel smatra da operacija Ukrajine u Kurskoj oblasti može biti pokušaj da se strategija promijeni „iz rata jednakih – u rat iscrpljivanja, asimetrični rat“. Ona i njezine kolege založile su se upravo za takav pristup u članku pod naslovom „Kako Ukrajina može postići više s manje“, koji je objavljen u američkom časopisu Foreign Affairs: „Ukrajina pokazuje da ruski teritorij više nije nedostupan i da će Ukrajina napasti Rusiju kako bi je prisilila da povuče dio svojih snaga s bombardiranja i uništavanja u Ukrajini“, kaže ova stručnjakinja.

Zašto su Oružane snage Ukrajine ušle u Kursku oblast?

Tri dana nakon početka operacije Oružanih snaga Ukrajine u Kurskoj oblasti, još uvijek ima malo informacija o tome što se događa na ukrajinskoj strani. Predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je samo izjavio sljedeće: „Rusija je donijela rat našoj zemlji i trebala bi osjetiti što je učinila.“

Ruski izvori izvijestili su da su ujutro 6. kolovoza snage ukrajinske vojske, koristeći i ukrajinska i zapadna oklopna vozila, ušle na teritorij Kurske oblasti, napredovale desetak kilometara u unutrašnjost i utvrdile se. Rusko Ministarstvo obrane izvijestilo je u četvrtak 8. kolovoza da je napredovanje zaustavljeno i da se borbe vode u dvije oblasti – Sudženskoj i Korenjevskoj.

To je prvi takav napad Ukrajine izravno na Rusku Federaciju, a ne na teritorije koje je Rusija od početka velike invazije okupirala. Tijekom 2023. su slične operacije, ali manjeg opsega, u Belgorodskoj oblasti na teritoriju Rusije izvele oružane formacije sastavljene od Rusa koji se bore na strani Ukrajine. Potom je u svibnju 2024. Rusija zauzela dva dijela duž granice u Harkivskoj oblasti, prije nego što je zaustavljena.

Austrijski vojni povjesničar, potpukovnik Markus Reisner, smatra da je ukrajinska operacija pažljivo isplanirana te da je ruska obavještajna služba doživjela „potpuni neuspjeh“. On tvrdi da je Ukrajina ostvarila „jasnu informacijsku pobjedu“, jer je sada pozornost usmjerena na Kursk, a ne na Donbas, odnosno na gradove Toreck i Časov Jar, gdje za Oružane snage Ukrajine „situacija eskalira“. Ako Ukrajina uspije neko vrijeme zadržati dijelove Kurske oblasti, to bi moglo prisiliti Rusiju da se pregrupira i „smanji pritisak“ na ukrajinske oružane snage u Donbasu, smatra Reisner.

„Dobro za moral, ali po rat nema velikih posljedica"

Gustav Gressel, stručnjak berlinskog istraživačkog centra Europsko vijeće za vanjsku politiku (ECFR), situaciju sagledava s većom dozom skepticizma. „Dobro je za moral, ali po rat u cjelini to nema velikih posljedica“ – tako on ocjenjuje događaje u Kurskoj oblasti što se tiče Ukrajine. „Nema naznaka da će Rusija povući snage iz istočne Ukrajine kako bi zaustavila ovu ukrajinsku operaciju“, kaže Gressel. „Prije svega, Ruska Federacija će imati koristi od rastezanja fronte zbog prodora na ruski teritorij, jer će to opet dovesti do prekomjernog rastezanja ukrajinskih snaga".

Stručnjaci također spominju i druge ciljeve Kijeva – poboljšanje pozicija u mogućim budućim pregovorima s Rusijom i želju da se Zapadu pokaže kako je Ukrajina u stanju uspješno se oduprijeti ruskoj vojsci nakon neuspješne kontraofenzive u ljeto 2023. godine. „Možda ukrajinsko vodstvo želi pokazati Rusiji, a prije svega Zapadu, da njena snaga nije iscrpljena i da, ako se isporuke oružja nastave, Ukrajina još uvijek može pobijediti u ratu“, kaže njemački politolog i publicist Winfried Schneider-Deters.

Što će reći SAD i ostali partneri Ukrajine?

Ukrajina se do sada suzdržavala od ovakvih akcija vodeći računa o stajalištu svojih zapadnih partnera, prvenstveno SAD-a, napominje Schneider-Deters. U strahu od reakcije Rusije, Washington, Berlin i ostali zabranili su Ukrajini korištenje svog oružja na ruskom teritoriju. SAD i druge zemlje ublažile su to ograničenje tek u svibnju 2024. zbog ruske ofenzive kod Harkova, ali samo za napade na vojne ciljeve u pograničnim oblastima i to ne svim vrstama naoružanja. Ukrajina, primjerice, može koristiti rakete ATACMS samo na svom teritoriju koji je okupirala Ruska Federacija.

SAD su do sada suzdržano reagirale na događaje u Kursku, ali stručnjaci poput Jen Spindel vjeruju da je „bilo mnogo razgovora na visokoj razini“ između Washingtona i Kijeva te da će „u narednim satima i danima napori biti usmjereni na diplomatske pokušaje smirivanja napetosti – koliko je to sada moguće“.

Koliko daleko ukrajinske snage mogu napredovati u Kurskoj oblasti?

Ukrajinska operacija u Kurskoj oblasti nema za cilj „stići do Moskve“, smatra Spindel. Ona upozorava da, što ukrajinske oružane snage dublje napreduju, to je veći rizik da će Rusija uspjeti odsjeći tu grupu od opskrbe. Prema njenom mišljenju, da bi Ukrajina postigla vojne ciljeve, ne mora prodrijeti duboko u teritorij Ruske Federacije, nego „napredovati do mjesta s kojih se vrše napadi i gdje se čuva oružje“.

Istodobno, Kijev treba održati ravnotežu i uzeti u obzir stajalište SAD-a, smatra Spindel. Ukrajina je do sada, prema mišljenju američke profesorice, napredovala „dovoljno da bi operacija bila osjetljiva za Rusku Federaciju, ali nedovoljno da bi SAD i drugi partneri Ukrajine strahovali od moguće eskalacije“.

Sve u svemu, Spindel ne očekuje da će događaji u Kurskoj oblasti donijeti „značajne promjene“ u samom tijeku rata. Ona smatra da će „takvih operacija biti još, a Ukrajina će pokušati postići efekt iznenađenja“. Cilj je, zaključuje profesorica Spindel, „izbaciti Rusiju iz ravnoteže".