„Uljovod“ rješenje za ukrajinske poljoprivredne probleme?

Sjetva ozime pšenice, raži, ječma i uljane repice upravo je započela u sedam regija Ukrajine, prvi put nakon ruske invazije. No, Ministarstvo poljoprivredne politike i prehrane očekuje da će poljoprivrednici ove jeseni smanjiti površine pod žitaricama za 25 do 35 posto. "U slučaju raži ne treba očekivati smanjenje površina jer je uzgoj usmjeren prema domaćem ukrajinskom tržištu. No kod ozime pšenice i ječma situacija je drugačija. Zbog blokade luka još ima zaliha od prethodne godine, a uz to je ovogodišnja žetva odlična", rekao je za DW zamjenik ministra poljoprivrede Taras Visocki.

Po njegovim riječima, "sporazum o žitu" funkcionira i Ukrajina je u kolovozu uspjela izvesti četiri milijuna tona, a u rujnu slijedi još pet milijuna. Ali poljoprivrednici su zabrinuti za budućnost. Nejasno je što će se dogoditi nakon što istekne sporazum dogovoren u srpnju uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske. Sporazum je ponovno omogućio izvoz žitarica iz Ukrajine nakon višemjesečne blokade koju su provodili ruski ratni brodovi. Moskva je nezadovoljna sporazumom i, po riječima veleposlanika u UN-u Vsilija Nebensia, ne isključuje mogućnost da se sporazum u studenom ne produži.

Stoga su ukrajinski farmeri sada odabrali uljarice kao alternativu žitaricama. Visocki napominje da se sve više sadi uljana repica, koja, kao i suncokret i soja, koje se siju u proljeće, pripada u uljarice. "Ove godine moglo bi se zasijati milijun hektara uljane repice. To je površina koja će, unatoč okupaciji dijela zemlje, otprilike odgovarati prošlogodišnjoj. Uljana repica već je zasijana na 70 posto površina, što pokazuje da su se poljoprivrednici okrenuli uljaricama", kaže Visocki.

Više novca za biljno ulje, a manje za žito

Preorijentacija poljoprivrednika uglavnom je posljedica troškova proizvodnje, kaže Svitlana Litvin iz Ukrajinskog agrobiznis kluba (UCAB). Uzgoj žitarica postaje sve neisplativiji jer slobodan izvoz morskim putem nije moguć. Osim toga, poskupjelo je gorivo i gnojivo. "Prodajna cijena žitarica je sada vrlo niska. Teško pokriva troškove. Osim toga, u Ukrajini je ponuda žitarica ogromna, što snižava cijenu. Stoga poljoprivrednici trenutno nemaju sredstava za punu sjetvu i oni se boje neizvjesne budućnosti", objašnjava Litvin.

Na trgovačkim platformama za poljoprivredne proizvode u Ukrajini cijene sjemena uljane repice dvostruko su više nego pšenice. Potvrđuju to i sami poljoprivrednici. “Ima problema s prodajom pšenice. Profita više gotovo da i nema, ali poljoprivrednici barem žele vratiti svoja ulaganja”, kaže Viktor Hončarenko, predsjednik Unije poljoprivrednika i privatnih zemljoposjednika Ukrajine.

Mogu li se uljarice izvoziti?

Svitlana Litvin vjeruje da cijene žitarica tjeraju poljoprivrednike da siju više uljarica, koje imaju veću dodanu vrijednost. Ona uvjerava da Ukrajina ima dovoljno kapaciteta za preradu sjemenki suncokreta u ulje za izvoz. Prije ruske invazije izvozilo se u 107 zemalja. Većina u Europu. "Prije rata polovica svjetskog izvoza suncokretovog ulja dolazila je iz Ukrajine. Sada se izvoz oporavlja. Na početku rata prodavalo se mnogo sjemenki suncokreta, ali sada se vraća na izvoz manje sjemenki, a više ulja", kaže Litvin.

Što se tiče prerade soje i uljane repice, za to u Ukrajini jedva da ima kapaciteta. Stručnjak pretpostavlja da će investitori slijediti poljoprivrednike i još više ulagati u daljnju preradu uljarica. "Repica i soja su se izvozile kao sirovine. To je sada teško, zato će se postupno razvijati kapaciteti za preradu ovih uljarica jer je dodana vrijednost zanimljiva i poljoprivrednicima i proizvođačima. Zbog skupe izvozne logistike fokus im je sada na daljnjoj preradi“, objašnjava Litvin.

Cjevovod za poticanje izvoza

S obzirom na preorijentaciju poljoprivrednika, ukrajinska vlada također je odlučila povećati izvoz prerađenih uljarica. 6. rujna potpisala je sporazum s poljskom vladom o izgradnji jedinstvenog cjevovoda koji će prenositi ukrajinsko biljno ulje u Gdanjsk. "Ovo je dugoročni projekt koji će promijeniti tržište. Ideja je izvoz biljnog ulja iz poljskih luka u treće zemlje. Planirani kapacitet je do dva milijuna tona ulja godišnje", kaže Taras Visocki.

Naglašava da takve infrastrukture nema nigdje na svijetu. "Rat nas tjera da tražimo alternativna i neuobičajena rješenja za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Ovaj cjevovod će biti tražen i nakon rata, jer Ukrajina jest i ostat će svjetski lider u izvozu biljnog ulja", rekao je zamjenik ukrajinskog ministra. poljoprivrede. Pretpostavlja da će Ukrajina ovom trasom već izvoziti žetvu sljedeće godine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu