Uloga useljenika u predizbornoj kampanji u Njemačkoj

Onaj tko posjeduje njemačko državljanstvo i punoljetan je, može na izborima za Bundestag 24. rujna svojim glasom sudjelovati u kreiranju buduće njemačke politike - i to bez obzira je li iz Kölna ili Kazahstana, iz Turske ili Poljske ili Hrvatske. Svaki deseti građanin Njemačke s pravom glasa, koji se naravno može i sam kandidirati, je migrantskog porijekla.

I stranke i mediji sada s većom pozornošću promatraju ove velike grupe birača, posebno otkako je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) intenzivirala napore da ih pridobije grupu useljenika Nijemaca porijeklom iz bivših Sovjetskih Republika. On nakon ujedinjenja pojačano dolaze u Njemačku i sada ih je već oko 3,1 milijun iseljenika. Druga velika grupa su građani Njemačke turskog porijekla. Savezna služba za statistiku procjenjuje da njih 730.000 ima pravo glasa. Turski premijer Erdogan se nedavno obratio upravo njima savjetujući ih da ne glasaju ni za CDU, ni za SPD a ni za Zelene. "Nemojte dozvoliti Erdoganu da Vas odgurnu na marginu našeg društva", poručila je Aydan Özoguz (SPD), povjerenica njemačke vlade za pitanja migracije, izbjeglica i integracije reagirajući na ovaj pokušaj miješanja u unutarnju politiku Njemačke. Mnogi političari pozivaju Nijemce turskog porijekla da iziđu na izbore. Opunomoćenica za pitanja integracije u Zastupničkom klubu demokršćana, Cemile Giousouf rekla je za javni servis Deutschlandfunk. "Radi se o vašem životu u Njemačkoj. Erdogan ne može niti jednom čovjeku koji ovdje živi ponuditi rješenje njegovih problema."

Mala izlaznost na izborima

"Kako se bira u stvari?" Ovo pitanje Aydan Özoguz sluša uvijek iznova. Sudjelovanje na izborima Nijemaca migrantskog porijekla "je gotovo 20 posto" niže u odnosu na izlaznost kod ostatka stanovništva, rekla je Özoguz za DW. Ona zato promovira projekt "VoteD" kojim bi se trebali animirati oni mladi ljudi koji su postali punoljetni kao i oni koji su upravo dobili njemačko državljanstvo da iziđu na izbore.

I Özoguz i Giousouf su porijeklom iz Turske i jedne su od 39 poslanika migrantskog porijekla u Bundestagu koji broji 631 parlamentarca. No, migranti točno znaju tko je iz njihove zajednice u Bundestagu, kaže Denis Spies. Ovaj znanstvenik iz Kölna istraživao je uoči ovih izbora kome će migranti dati svoj glas i zašto. Istraživanje je fokusirao na dvije velike migrantske grupe: Nijemce ruskog porijekla i građane turskog porijekla.

AfD vrbuje doseljenike iz bivšeg SSSR-a

Ruski Nijemci, građani njemačkih korijena iz bivšeg Sovjetskog saveza, su njemačka posebnost, kazao je Spies. Na njih se od prvog dana gleda kao na Nijemce i tako odmah smiju glasovati. Za njihovo priznanje zauzeo se odmah nakon raspada SSSR-a Helmut Kohl, tadašnji kancelar iz redova CDU-a. Oni su Kohlu bili zahvalni i dugo su važili za sigurne birače. Ali, od dolaska preko milijun izbjeglica 2015/2016., ova grupa je počela okretati leđa demokršćanima.  "Socijalni jal tu igra određenu ulogu", zaključuje Denis Spies u intervjuu DW-u.

Na pokrajinskim izborima AfD je pokupio dosta glasova ruskih Nijemaca. Denis Spies kaže: "AfD ima stranački program na ruskom jeziku, jednu grupu ruskih Nijemaca i doseljenika, plakate na ruskom i tako im se direktno obraća". Nit jedna druga stranka se ne trudi toliko oko njih. U jednoj studiji objavljenoj 2016. njemačke Zaklade za integraciju i migraciju se navodi da oko 45 posto ruskih Nijemaca podržava CDU/CSU što je znatno manji postotak nego ranije.

No demokršćani su odmah reagirali: kancelarka Merkel je prvi put primila jedno udrugu ruskih Nijemaca. CDU i CSU su im u svom izbornom programu obećali veće mirovine.

Nijemci turskog porijekla

"Od kada to jedan Turčin smije da sjedi ovdje gore?", žalio se 1994. jedan građanin koji je nazvao u Bundestag za vrijeme govora Helmuta Kohla. To je išlo na račun  zbog Cema Özdemira. Jedna političarka SPD-a i "anatolijski Švabo" (po pokrajini Schwaben na jugozapadu Njemačke gdje je Özdemir rođen) bili su prvi političari turskog porijekla u njemačkom parlamentu. Danas ovdje sjedi jedanaest zastupnika turskih korijena, tako da niti jedna migrantska grupa nije bolje zastupljena u Bundestagu od turske.

Političar Zelenih, Özcan Mutlu je frustriran kada se čak u Bundestagu na njega gleda kao na 'Turčina'. "Ja sam Nijemac i imam samo njemačko državljanstvo. Hoćete li shvatiti to već jednom!", kritizirao je Mutlu jednog političara CDU-a koji je rekao: "Vaš predsjednik Erdogan".

Građani turskog porijekla su tradicionalno privrženi SPD-u, oko 70 posto njih, podaci su iz već spomenute studije. A to je posljedica „gastarbajterskog" vremena: radnici, što automatski implicira na sindikate i na povezanost s SPD-om, kaže Aydan Özoguz. SPD se prvi založio za dodjeljivanje dvojnog državljanstva, tek kasnije su to isto zahtijevali Stranka Ljevice i Zeleni.

Kolika je moć migranata?

U konfliktu s turskim predsjednikom Erdoganom tonovi se stalno zaoštravaju, a građani turskog porijekla u Njemačkoj su podijeljeni; kao što su, kaže Spies, i ruski Nijemci podijeljeni. Od ljudi ruskog porijekla možda trećina dolazi iz Ukrajine, jedan manji dio njih iz Kazahstana, a najveći dio njih je iz Rusije. "Kada ih pitate: 'Što mislite o Putinu?' - 50 posto njih kaže: 'Obožava ga', a 50 posto kaže: 'Mrzim ga'. To je isto tako i kada se radi o Erdoganu i osobama porijeklom iz Turske."

Bilo kako bilo ljudi migrantskog porijekla postaju sve važniji. No, to i dalje ne znači da ih je "jednostavno privoljeti nekoj njemačkoj partiji", a posebno ne da će sada "migranti" preuzeti vlast u Berlinu.