Ultimatum za njemačku vladu u "jeseni odluka"

Nedavni pokrajinski izbori u Brandenburgu, Tiringiji i Saskoj su bili umnogome značajni. Rezultati tih izbora, naime, oslikavaju raspoloženje koje vlada u čitavoj zemlji. Aktualna njemačka vlada, takozvana semafor-koalicija, toliko je nepopularna kao što nije bila nijedna dosadašnja vlada u povijesti Savezne Republike Njemačke.

Kako dalje? Nedugo nakon pokrajinskih izbora su Zeleni povukli kadrovske konzekvence te se i sadržajno žele preorijentirati. Kod socijaldemokrata vlada olakšanje da stanje nije još gore te žele po mogućnosti dalje potiho raditi kao dosad. Ali s nešto naoštrenijim socijaldemokratskim profilom. No i FDP želi izoštriti svoj profil, pri čemu je izoštravanje stranačkog profila započelo već prijetnjom za istupanjem iz koalicije. Prijevremeni izbori bi za sve tri stranke bili katastrofalni. U aktualnim anketama tri vladajuće stranke postižu manje potpore u stanovništvu od najveće oporbene snage - saveza CDU-a i CSU-a.

Unatoč tim anketnim rezultatima, FDP prijeti koalicijskim partnerima u nadi da će doći do sadržajnih ustupaka. Proračun, gospodarstvo, migracije, mirovine - brojne zakonske odluke predstoje, a pri čemu dvije koalicijske stranke lijevog spektra, SPD i Zeleni, imaju drukčije poglede od gospodarsko-liberalnog FDP-a. Šef liberala Christian Lindner, koji je ujedno i njemački ministar financija, upozorava da će se semafor-koalicija mjeriti po tome koje rezultate je postigla za vrijeme svoga mandata, a i da će i sam FDP koaliciju prema tome ocijeniti.

Lindner je aktualna događanja sažeo u nazivu "jesen odluka" i time postavio ultimatum. Može li to funkcionirati i ima li semafor-koalicija uopće još ikakvu šansu?

Vladajuća koalicija se svađa oko mirovina

Samo tjedan dana nakon posljednjih od triju pokrajinskih izbora na istoku zemlje je već došlo do svađe. U petak, 27. rujna, u Bundestagu se vodila rasprava o mirovinskom paketu. To je jedna od ključnih tema socijaldemokrata koji žele da do 2039. razina mirovina ostane na 48 posto od prosječne plaće. Aktualno Njemačka ima 21 milijun ljudi koji primaju mirovinu. Demografske promjene, međutim, dovode do toga da će sve manje poreznih obveznika morati financirati sve više umirovljenika.

FDP stoga želi više mogućnosti privatnih mirovinskih usluga i rekonstrukciju mirovinskog sustava u smjeru jedne dioničke mirovine prema švedskom uzoru. No do toga je dug put i SPD želi osigurati da za to vrijeme svaki umirovljenik i umirovljenica može živjeti od svoje mirovine. "Za većinu ljudi u ovoj zemlji je najvažnije i za mnoge inače jedino osiguranje za starost državna mirovina", pojasnio je u Bundestagu ministar za rad i socijalne poslove Hubertus Heil (SPD). Vlada po tom pitanju mora ljudima pružiti sigurnost, dodao je on.

FDP-ov šef Lindner je ustvari početkom ove godine nakon dugih rasprava odobrio mirovinski paket koji predviđa i uvođenje mirovine bazirane na dobicima iz ulaganja u dionice. Njegovoj stranki to sada nije dovoljno. "Stabilizacija mirovina ne može značiti da jednostavno stalno podižemo doprinose ljudi koji rade i mladih", kritizirao je zamjenik predsjednika zastupničkog kluba FDP-a u Bundestagu, Johannes Vogel.

Porezni i socijalni doprinosi u Njemačkoj već sada iznose oko 40 posto od bruto plaće, dodaje Vogel ističući da je za atraktivnost Njemačke već danas problem što je ova zemlja svjetski prvak po pitanju plaćanja poreza i doprinosa. Za SPD su te izjave iz redova FDP-a uvreda. Šef socijaldemokrata Lars Klingbeil inzistira na tome da partneri u vladi ostanu vjerni koalicijskom ugovoru.

Najveća svađa oko novca

Kao po pitanju mirovina, tako prijeti svađa i kod drugih tema koje savezna vlada još želi ili mora odraditi. Najveći izazov pritom je proračun za iduću godinu. Do kraja studenog još ima vremena za dogovor o proračunu u Bundestagu. U aktualnom prijedlogu proračuna zjapi rupa u financiranju od dvanaest milijardi eura. Kako bi se ta rupa zatvorila, ministarstva bi iduće godine "u hodu" nekako morala uštedjeti taj iznos. Stručnjaci su u Bundestagu kritizirali da je taj postupak protuustavan. Usto dolazi da bi ta rupa u proračunu mogla biti još veća. Krajem listopada će nakon procjene poreznih prihoda biti jasno s kojim prihodima se može računati iduće godine. S obzirom na ne baš najbolje gospodarsko stanje u Njemačkoj, vlada bi mogla po tom pitanju doživjeti neugodno iznenađenje.

Kako bi se rasteretilo poduzeća, vlada planira provesti "inicijativu rasta" u okviru koje predviđa provođenje 49 mjera. Ali i ovdje se suočavaju različiti politički nazori. SPD i Zeleni žele državne intervencije i financijske pomoći, dok FDP ni pod koju cijenu ne želi uzeti nove kredite. Gospodarski stručnjaci sumnjaju u to da bi ta inicijativa mogla polučiti željeni efekt. Stopu rasta njemačkoga gospodarstva od 0,5 posto u idućoj godini smatraju preoptimističnom.

Ako FDP ostane vjeran svom ultimatumu - moguća i manjinska vlada

Tako semafor-koalicija isto tako posvađano ulazi u "jesen odluka" kao što je posvađana okončala i ovo ljeto. Ostaje da se vidi hoće li ultimatum FDP-a ostati "na snazi" do početka zime. 14. studenog je konačna sjednica Odbora za proračun u Bundestagu gdje će se donijeti konačne financijske odluke. Ako FDP ne bude zadovoljan s tim odlukama i shodno svom ultimatumu napusti koaliciju, to neće automatski značiti kraj aktualne vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. Kancelar Olaf Scholz bi sa svojim socijaldemokratima i Zelenima i dalje mogao vladati s manjinskom vladom. U tom slučaju ne bi imali većinu za donošenje zakona u parlamentu, ali bi stranke imale vremena do idućih redovitih izbora u rujnu 2025. - u nadi da će do tada vratiti povjerenje birača.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.