Umirovljenica RAF-a sa streljivom

Policijska akcija nakon bijega dugog više desetljeća. Istražitelji su ovog ponedjeljka uhitili 65-godišnju Danielu Klette u berlinskoj četvrti Kreuzbergu, nakon što se desetljećima skrivala. Optužena je da je pripadala terorističkoj organizaciji "Frakciji Crvene armije" (RAF) 1990-ih i osumnjičena je da je bila uključena u niz pljački u proteklih 20 godina. Istražitelji su tragali za njom više od 30 godina. Bila je na tjeralici koju je raspisala Savezna kriminalistička policija, ali nikada do sada nije bila uhićena.

Policija je početkom veljače pokrenula novu javnu potragu za Danielom Klette, Burkhardom Garwegom (55) i Ernstom-Volkerom Staubom (69), koji su također označeni kao "umirovljenici RAF-a". Serija napada dovela je vlasti na trag teroristima. Napadi nisu imali nikakvu političku svrhu. Služili su za financiranje skupog života u ilegali. List "Bild” prvi je izvijestio o uhićenju Daniele Klette. Sigurnosni krugovi potvrdili su novinskim agencijama da je potraga bila uspješna.

Ovo jasno pokazuje: RAF i krvavi trag koji je gotovo tri desetljeća ostavljao po Saveznoj Republici još uvijek nisu povijest, iako je „odlazak" u muzej ljevičarskog terora postao konkretan otkako je Lufthansin zrakoplov “Landshut”, koji je otet 1977. godine, vraćen Njemačkoj 2017. godine.

RAF još uvijek nije povijest prije svega jer ubojstva, bombaški napadi i napadi koji su se dogodili između 1970. i 1998. s više od 30 mrtvih i preko 200 ozlijeđenih još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Agent provokator Peter Urbach

Nerazjašnjenje ovih slučajeva uključuje i činjenicu da je još uvijek nejasna uloga Ureda za zaštitu ustavnog poretka u dijelovima studentskog prosvjednog pokreta u teroru kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih. Hamburški politolog Wolfgang Kraushaar smatra da je ključna figura u ovom kontekstu agent Saveznog ureda za zaštitu ustava Peter Urbach (1941.-2011.). Kraushaar je u intervjuu za DW prije nekoliko godina objasnio: "Urbach je odigrao važnu - ali ne i odlučujuću - ulogu u transformaciji male, ali čvrste jezgre demonstracijske scene u to vrijeme u militantne skupine i na kraju u krugove iz kojih se terorizam zatim pojavio."

Primjerice, Urbach je djelovao u Berlinu 11. travnja 1968. godine. Tog dana, studentski vođa Rudi Dutschke zadobio je smrtonosne ozljede u pokušaju atentata od strane desničarskog radikala. 2.000 studenata srdito je marširalo do nebodera izdavačke kuće Springer, koja je svojim novinama Bild masovno huškala protiv studentskih prosvjeda i Dutschkea. Tamo je, izvještava stručnjak za RAF iz Hamburga, Urbach imao pletenu košaru s Molotovljevim koktelima koje je podijelio srditim prosvjednicima.

"Nakon što se s prvima od ovih Molotovljevih koktela nije uspjelo postići ono što su zapravo namjeravali učiniti, a to je da zapale te automobile, Urbach im je pokazao kako se to mora uraditi. Nakon toga su te automobile najprije prevrnuli tako da su donja strana i spremnici s gorivom bili bolje dostupni i onda su ih zapalili. Zatim su svi jedan za drugim planuli i izgorjeli", kaže Kraushaar opisujući scenu.

"Diskreditirati prosvjedni pokret”

Kraushaar kaže kako je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka prvi počeo dijeliti vatreno oružje unutar ljevičarske prosvjedne scene. Za njega je Urbach agent provokator koji je značajno utjecao na djelovanje tadašnje izvanparlamentarne oporbe.

Na to se nadovezuje pitanje što je motiviralo Berlinski senat i vjerojatno također zapadne saveznike - Amerikance, Francuze i Britance, koji su zauzeli i kontrolirali Zapadni Berlin do ponovnog ujedinjenja Njemačke - da takvom čovjeku daju tako odriješene ruke. Kraushaarova pretpostavka glasi: "Cilj je bio potaknuti posebno militantne prosvjednike da djelima nasilja diskreditiraju sebe i druge, ali u konačnici i cijeli ljevičarki, izvanparlamentarni pokret."

Bomba u Domu židovske zajednice

Kada govorimo o RAF-u, ne treba zaboraviti jednu stvar: iako je bio najpoznatiji, nije bio jedina ljevičarska teroristička skupina. Postojale su, između ostalih, “Revolucionarne ćelije”, postojao je "Pokret 2. lipnja" nazvan po danu kada je studenta Benna Ohnesorga ubio policajac 1967. godine, a tu je bio i "Tupamaros West Berlin”.

Zapravo, upravo su „Tupamaros West-Berlin" bili ti s kojima je zapravo počeo teror u Njemačkoj, sjeća se povjesničar Michael Sontheimer: Bombaškim napadom - koji je srećom igrom slučaja propao - na puni Židovski društveni centar u Berlinu, u kojem je bilo 250 ljudi, i to upravo na 31. godišnjicu „Kristalne noći", 9. studenoga 1969. I opet je bio involviran Ured za zaštitu ustavnog poretka. Sontheimer, koji se bavio prosvjednim pokretom kasnih 1960-ih u knjizi objavljenoj 2018. "Berlin - grad pobune", rekao je za DW nakon objavljivanja knjige: "Morate zamisliti ovo: s bombom iz Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, koju je osigurao taj Peter Urbach, napadnuta je židovska institucija u Berlinu! Ovo je početak terorizma u Zapadnoj Njemačkoj, u Zapadnom Berlinu", navodi Sontheimer.

Desetljećima nakon krvave najteže faze terora RAF-a, istražitelji će sada tražiti podatke o ovom vremenu ispitujući Klette i provodeći istragu u njezinom stanu. Koliko sigurnosne snage još uvijek ozbiljno shvaćaju prijetnju koju predstavljaju "umirovljenici RAF-a" pokazalo se sredinom veljače na glavnom željezničkom kolodvoru u Wuppertalu. Tu je putnik regionalnog vlaka alarmirao policiju jer je mislio da je u vlaku otkrio traženog terorista Stauba. Sumnja se pokazala pogrešnom, ispostavilo se nekoliko sati kasnije. Ali prije nego što je osumnjičenik uhićen, istražitelji su stacionirali stotine policajaca i teške opreme oko željezničkog kolodvora.

Staub i Garweg još uvijek su slobodni – u bijegu ili u ilegali. Daniela Klette također je živjela s talijanskom putovnicom i lažnim identitetom. Istražitelji su ih vjerojatno identificirali preko otisaka prstiju. A u njezinom stanu su, kako se doznaje iz krugova bliskih istrazi, našli i streljivo.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.