1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U žarištu
Rat na Bliskom istokuRat u Ukrajini

Uskoro konvencija o zabrani kazetnih bomba?

Alen Legović19. svibnja 2008

U Dublinu, irskom glavnom gradu danas je počela dvotjedna konferencija gdje predstavnici više od 100 zemalja raspravljaju o usvajanju konvencije o zabrani kazetnih bomba.

https://p.dw.com/p/E2dy
Kazetne bombe mogu u svojem razaranju pokriti područje nogometnog stadionaFoto: picture-alliance/ dpa

Nakon višegodišnjih priprema i djelomično vrlo žestokih rasprava konferencija bi trebala pripremiti put za zabranu ovog vrlo opasnog oružja. Naime, kazetne bombe raspršuju veliku količinu eksplozivnih naprava na velikim površinama gdje bez cilja i izbora ubijaju sve što ima se pojavi na putu.

Kako djeluju kazetne bombe?

Dječak kojemu je naknadno eksplodirana bomba odnijela obje ruke
Irački dječak - žrtva kazetnih bombiFoto: Aktionsbündnis Landmine.de/ Handicap Int.

Kazetne bombe se sastoje od tri do 3.000 dijelova koji se mogu rasprsnuti na područje veličine jednog nogometnog stadiona. Na taj način moguće je napasti ciljeve s velikom površinom, kao što se to prije činilo napalm bombama ili rasprskivajućim streljivom. Posebno kobno za mnoge su zaostali dijelovi kazetnih bomba koji nisu eksplodirali i koji su nakon napada opasni za civilno stanovništvo, a kako pokazuju primjeri, prije svega za djecu koja se igraju.

‚Dobre’ i ‚loše’ kazetne bombe
Izvana bomba izgleda kao bezopasna cijev s četiri krila na kraju
Model kazetne bombeFoto: FAS

U raspravi bit će govora i o definiciji kazetnih bomba. Pojedine države pokušavaju razlikovati između ‚dobrih’ i ‚loših’ kazetnih bomba. Dobre bi bile one bombe čiji se mali dijelovi uništavaju sami od sebe, pa i onda kada ne naiđu na cilj, ili bombice koje bi same tražile svoj cilj. Protivnici ukazuju da je broj kazetnih bomba koje ne eksplodiraju daleko veći u stvarnim uvjetima i borbenim djelovanjima nego što to navode proizvođači kao razultat svojih testova i ispitivanja.

Javni pritisak je dakako vrlo velik, ali one zemlje koje još proizvode kazetne bombe ne žele od toga odustati. O kojim se zemljama radi, navodi Judith Majlath, predstavnica nevladine organizacije koja se zalaže protiv kazetnih bomba. „To su Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Indija, Pakistan i Japan“.

Bomba u obliku ananasa izgleda bezopasno
Jedna od bomba koje nosi kazetna bombaFoto: Max Smith

Njemačka je doduše najavila da se ubraja u zemlje kojima je cilj da se zabrane kazetne bombe, ali da bi došla do tog cilja Vlada u Berlinu predlaže tri etape, a to su prijelazna razdoblja, globalna zabrana i uništenje svih postojećih kazetnih bomba.

Austrijski primjer zakona protiv kazetnih bomba

U Dublinu će posebnu ulogu odigrati Austrija koja je usvojila zakon o zabrani kazetnih bomba, što je naišlo na veliko međunarodno zanimanje. Ovaj austrijski zakon trebao bi biti primjer svim sudionicima dublinske konferencije o kazetnim bombama. Konferencija o kazetnim bombama koja se održava na jednom stadionu u Dublinu završava 30. svibnja.