Uskrsni marševi – rat u Ukrajini podijelio mirovni pokret
6. travnja 2023Skup u Berlinu koji je u znak solidarnosti s Ukrajinom održan 27. veljače 2022. bio je impresivan. Policija navodi da je sudjelovalo oko 100.000 ljudi, a organizatori tvrde da je bilo čak pola milijuna sudionika protesta protiv invazije na Ukrajinu koju je Rusija započela tri dana prije toga. Od tada se često demonstriralo, organizirane su mirovne povorke i molitve za mir. Ali što rat duže traje, to se više razmimoilaze mišljenja u taboru nenasilnih prosvjednika koji žele mir.
Simptomatična je reakcija na otvorena pisma, u kojima manje ili više poznate ličnosti iz kulturnog, znanstvenog i vjerskog života zastupaju zaustavljanje isporuke oružja i mirovne pregovore.
Medijska kritika raznih inicijativa
Biskup Friedrich Kramer, koji je ujedno povjerenik za mir Protestantske crkve Njemačke (EKD) je bio izložen žestokoj kritici. On se među prvima izjasnio protiv isporuka oružja i upozorio da naoružavanje može donijeti atomski rat. On želi „da se diplomacija stavi u prvi plan".
Glavni zadatak je prema njemu potpisivanje primirja, kako bi se potražio put bez nasilja iz beznadne situacije. Dodaje da je to vrlo složeno te da predstavlja veliki izazov. Međutim on očekuje da “budemo maštovitiji, umjesto da oružjem podgrijevamo rat, koji će koštati tisuće i stotine tisuća života”.
Mirovnom pokretu nedostaje podmladak
Na tradicionalnim skupovima protiv rata i naoružavanja uglavnom se okupljaju ljudi iznad 50. To je bilo tako i na uskrsnim marševima 2022., nekoliko tjedana nakon početka rata u Ukrajini. Mirovni pokret gotovo da ne može mobilizirati mlade. Larissa Meier koja na Sveučilištu Bielefeld istražuje konflikte i protestne pokrete kaže: „Istovremeno, veći dio sudionika je vrlo dugo aktivan u mirovnom pokretu“. Ona navodi nekoliko razloga za činjenicu da mirovni pokret nije doživio procvat nakon izbijanja rata. Prema njoj, akteri koji su protiv naoružavanja nisu više samo u mirovnom pokretu nego i u raznim desničarskim populističkim pokretima.
"Manifest za mir" uz pljesak Alternative za Njemačku
Navela je primjer „Manifesta za mir“, koji su inicirale političarka stranke Ljevica Sahra Wagenknecht i feministička aktivistica Alice Schwarzer. One su 2023. ponudile na potpisivanje online peticiju, a nju je potpisao i dopredsjednik desno-populističke Alternative za Njemačku Tino Chrupalla. Ured za zaštitu ustavnog poretka ovu stranku službeno promatra kao potencijalno ekstremno desničarsku.
Istodobno, na godišnjicu početka rata su između ostalog Zeleni pozvali na prosvjede u znak solidarnosti s Ukrajinom. Larisa Meier Kaže: „Sada imamo različite aktere, koji ne mobiliziraju ljude zajedno, nego nastupaju paralelno ili čak jedni protiv drugih“. Ona dodaje da je pritom primjetna tendencija polariziranja.
Protesti protiv atomskog naoružavanja NATO-a
Kristian Golla ima iskustva sa svojom Mrežom mirovne kooperative – još osamdesetih godina prošlog stoljeća sudjelovao je u Bonnu u masovnim prosvjedima protiv stacioniranja atomskih raketa NATO-a. On je rođen 1963., a otac mu je bio profesionalni vojnik. „Tada su nas označavali kao budale“, kaže on.
Nakon jedne godine rata u Ukrajini on se zalaže za društvenu raspravu i ima brojna pitanja: „Pomaže li oružje zaista? Radi li se o nedostatku oružja ili je čak pristup pogrešan, pa su nam sada potrebna diplomatska rješenja?"
I ove godine protiv rata i naoružavanja
Taj čovjek koji je već 40 godina angažiran u mirovnom pokretu očekuje nove impulse od ovogodišnjih tradicionalnih uskrsnih marševa. Na internetskoj stranici svoje mirovne mreže i pomoću oglasa u novinama Kristian Golla i njegov tim pokušavaju potaknuti građane na sudjelovanje u tradicionalnim protestima protiv rata i naoružavanja.
Osim toga, pozivaju se građani da pošalju pismo Olafu Scholzu s motom: „Gospodine kancelare, založite se za pregovore!". Kristian Golla u pogledu rata u Ukrajini kaže: „Uopće nisam siguran kamo nas sve to može odvesti."
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu