Uzavrele strasti u Brazilu pred izbore
7. listopada 2018
Petoro kandidata se nadmetalo za sudjelovanje u posljednjem krugu izbora 28. listopada. No u završnici su ostali samo desničar Jair Messias Bolsonaro i ljevičar iz radničke stranke PT – Fernando Haddad. „Sada je stvar preglednija, mada još ništa nije odlučeno", kaže politolog Sérgio Praça iz Zaklade Getúlio Vargas u São Paulu za DW.
Mjesecima je u anketama vodio bivši predsjednik (2003-2010) Lula da Silva. No, on nije smio kandidirati jer je uhićen, optužen za korupciju i pranje novca. On tvrdi da je žrtva pravne zavjere.
Sada u anketama vodi Bolsonaro koji nije sudjelovao u „vrućoj" fazi predizborne kampanje jer je na njega izvršen atentat – napad nožem, tako da je tjednima ležao na intenzivnom odjelu u bolnici. Tvrdi da ga je izabrao Bog i da ne prihvaća poraz. I sugerira da bi vojska možda mogla – u slučaju potrebe – nakon državnog udara iz 1964. još jednom doći na vlast. Njemački novinar Alexander Busch koji od 1993. izvještava iz Brazila, kaže da još nije doživio da neki kandidat ide tako daleko: „Prije toga je uvijek postojao demokratski konsenzus."
Rezultat duge krize
Turbulentna predizborna kampanja je bila kruna kaosa koji u zemlji traje od posljednjih izbora 2014. Sredinom 90-ih godina Brazil je krenuo putem gospodarskog buma, ali je 2014. raskrinkana velika mreža korupcije u kojoj su bile velike privatne tvrtke, državna poduzeća i političari gotovo svih stranaka. Oni koji su sve to uspjeli politički preživjeti ostali su „nepredvidivi".
Sredinom rujna kandidaturu Lule da Silve – i njegove glasove – naslijedio je njegov zamjenik Fernando Haddad. S druge strane, Bolsonaro stječe bodove verbalnim napadima na Lulu kojeg optužuje da je odgovoran za ekonomsku krizu i korupciju. On smatra da PT hoće pretvoriti Brazil u drugu Kubu. A PT odgovara da Bolsonaro želi uvesti vojnu diktaturu. Oba tabora mobiliziraju svoje birače stvaranjem slike neprijatelja. Brazil je polariziran do srži.
Raspoloženje je agresivno
Masovni feministički prosvjedi od prošlog vikenda su bili poruka Bolsonaru da pobjeda jednog homofobnog i rasističkog ženomrsca na izborima nije poželjna. A Bolsonarove pristaše okrivljuju ljevičare čak za njemački nacionalsocijalizam. Tvrde da je Hitlerov „socijalni radnički pokret" u stvarnosti bio lijevoradikalan.
Politolog Praça smatra da je za napetu atmosferu u zemlji kriv prije svega Bolsonaro: „Ljudi su postali agresivni i neprijateljski gledaju jedni na druge. Polarizacija je u brazilskoj politici uvijek postojala, ali nova je agresivnost – nju je unio Bolsonaro."
Deficit proračuna veći od argentinskog
Bruto društveni proizvod u Brazilu se između 2014. i 2017. smanjio za osam posto. Milijuni radnih mjesta su izgubljeni. I pored toga, u predizbornoj kampanji se gospodarstvo ni ne spominje, kaže novinar Alexander Busch, koji Brazil analizira i kao kolumnist DW-a. Pri tome je „deficit proračuna i državni dug Brazila veći od argentinskog. Rizik je u tome da i Haddad i Bolsonaro umanjuju značenje problema. Zemlja se stalno približava ponoru, ne žurno, ali postojano."
Tako se diskusije ograničavaju na teme kao što su donacije stranci PT ili desničarska sabotaža rada parlamenta. Krizu u svoje vrijeme nije preživjela ni predsjednica Dilma Rousseff koju su 2016. svrgli njezini koalicijski partneri. Taj „puč" je još uvijek važan u diskursu PT-a, ali nema puno utjecaja na sadašnje izbore, kako kaže Praça: „Lulino uhićenje ima utjecaja, jer ono je bilo kontroverznije."
Rezulat ideoloških rovovskih bitaka je isti na svim stranama: „Svi su puni mržnje."
Spaljena povijest
Simboličan za stanje u zemlji je bio požar u Nacionalnom muzeju u Riju, starom 200 godina, u kojem je prije nekoliko tjedana doslovce izgorio dio brazilske prošlosti.
No, politolog Marco Aurélio Nogueira kaže za DW da nije uputno padati u preveliku melankoliju. „Požar u muzeju ima simboličnu snagu, ali sada ne treba pretjerivati s interpretacijama. Brazil nije u plamenu, neće se istopiti. Ali, nalazimo se usred kolektivnog sljepila i ogorčenja, tako da trenutno nema mjesta za ozbiljnost i umjerenost."
Nogueira kaže da će se situacija smiriti tek poslije izbora: „Kada se prašina slegne, u sljedećem mandatu će se umjereni vratiti na političku scenu. Barem kako bi gasili požare i ustanovili tko je sve preživio."