Vegetarijanstvo kao rješenje ili predizborna tema?

Tko ovih dana prati njemačke medije, prije ili kasnije će naići na pojam za kojeg su donedavno znali tek neki. "Veggie Day" (vegetarijanski dan) nova je ideja njemačke stranke Zelenih. Predsjednica zastupničkog kluba ove stranke Renate Künast objavila je usred predizborne kampanje za parlamentarne izbore koji se održavaju krajem rujna, kako bi neodgovornu njemačku konzumaciju mesa trebalo ublažiti uvođenjem obvezujućeg bezmesnog dana u njemačke kantine, kako školske i studentske, tako i one u njemačkim poduzećima. Na reakcije nije trebalo čekati dugo.

Radi se o kobasici

Politički protivnici Zelenih, u koje u Njemačkoj prije svega spadaju liberali i demokršćani, odmah su osuli drvlje i kamenje na ekološku stranku, optužujući ju da se svojim najnovijim zahtjevima opet skrbnički odnosi prema građanima. No čak su i politički prijateljske snage, poput kancelarskog kandidata Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Peera Steinbrücka, uputile nekoliko otrovnih komentara u smjeru potencijalnog koalicijskog partnera nakon izbora. "Zeleni očito nisu shvatili da se sada radi o kobasici", rekao je Steinbrück upotrebljavajući njemačku izreku koja zapravo znači da su stvari postale ozbiljne. Možda i sama ova izreka pokazuje koliko ozbiljno Nijemci shvaćaju meso i kobasice ali i činjenicu da potencijalni veći koalicijski partner nije baš sretan time što se Zeleni pletu u strastvenu vezu između Nijemaca i konzumacije bečkih šnicli i koljenica. Liberali, koji sa Zelenima gaje jedan izuzetno netrpeljivi odnos, su ironično predložili svojim političkim protivnicima da uvedu "Dan bicikla", "Dan nošenja zelenih majica" ili "Dan platnenih (ekoloških) vrećica".

Jedan dan bez mesa

Šefica Zelenih burne reakcije na svoj vegetarijanski prijedlog povezuje s predizbornom kampanjom. U razgovoru za Deutsche Welle Renate Künast objašnjava da njezina stranka zapravo uopće ne želi uvođenje nekakvog zakona koji bi nekom nešto nametao nego samo želi potaknuti širu društvenu raspravu o štetnosti prekomjerne konzumacije mesa i to ne samo zbog zdravstvenih razloga nego i zbog očuvanja okoliša. "Mi samo želimo javnost suočiti s činjenicom da jedemo puno previše mesa što ne samo da je nezdravo nego se radi i o iskorištavanju prirodnih resursa kakva si u budućnosti više ne možemo priuštiti", kaže Künast za DW. No ono što Zeleni traže uz političku pompu, je u mnogim kantinama već odavno stvarnost. U kantini centrale Deutsche Post-a u Bonnu je četvrtak od početka godine dan rezerviran za vegetarijanska jela. Na izbor stoji pet različitih bezmesnih jela i nitko se od prisutnih ne buni. Mnogi sa znatiželjom otkrivaju tajni svijet bezmesne kuhinje. No rijetko tko od gostiju se i izvan kantine hrani vegetarijanski. "Pogotovo sad ljeti u sezoni roštiljanja se ne odričem mesa ali ideja jednog bezmesnog dana u tjednu nije loša", kaže jedna gošća.

Vegatarijanstvo kao društveni mainstream

I voditelj kantine Andreas Bilger ne vjeruje da će vegetarijanski dan preodgojiti njegove goste. No, kako kaže, konzumacija vegetarijanskih jela jednom tjedno bi možda ovog ili onog gosta natjerala da malo razmisli o tomu da zaista jedemo previše mesa. Naravno da šef kantine neće nikoga prisiljavati da se odrekne mesa. I na vegetarijanski dan se nudi jedno mesno jelo: kobasice s pomfritom. No ponuda vegetarijanskih jela je daleko privlačnija: domaći njoki u umaku od povrća, azijski omlet s ljutkastom salatom od manga i krastavaca ili pečena koraba sa štrudlom od krumpira. Stoga ni ne čudi da je stanica buffeta s kobasicama i pomfritom ovog četvrtka slabo posjećena. Deutsche Post nije jedina velika tvrtka koja u svojoj ponudi svakodnevno nudi i mnoga vegetarijanska jela. I njemačka sveučilišta su već odavno spoznala da vegetarijanstvo više nije samo prolazni modni hir nego je već odavno postalo sastavni dio društvenog mainstreama.

Mesopust zbog okoliša i zdravlja

No bez obzira koliko se političke kalkulacije krije iz prijedloga Zelenih i koliko se trenutna rasprava može povezati s, unatoč zahuktaloj predizbornoj kampanji, "sezoni kiselih krastavaca" u medijima, činjenica je da Nijemci jedu više mesa nego što to zdravstveni stručnjaci preporučuju. Njemačka udruga za prehranu (DGE) preporučuje tjednu konzumaciju od 300 do 600 grama mesa i mesnih prerađevina. To znači da je dnevna potreba za mesom pokrivena s već nekoliko kriški salame a tjedna sa steakom srednje veličine. No građani Njemačke tjedno u prosjeku pojedu više od jednog kilograma mesa. I to ne ostaje bez posljedica po zdravstvenu sliku građana. "Giht, bolesti metabolizma, krvožilnog sustava, srčana oboljenja", sve su to bolesti koje nabraja Michael Ihly iz Zdravstvenog osiguranja za tehničare (TK) i koja se povezuju s prekomjernom konzumacijom mesa.

I kao krajnji argument ostaje i pitanje okoliša: poljoprivreda proizvodi jednu trećinu stakleničkih plinova, najveći dio od toga otpada na proizvodnju mesa. Rješenje mnogi, pa i njemački stočari, vide u formuli: "manje ali bolje". No rasprava o tomu da li je svinjetina iz supermarketa za nekoliko eura po kilogramu ili jedan jedini odrezak za istu svotu u mesnici koja drži samo biološki uzgojeno meso, je stara već nekoliko godina i dosad se nije previše pomakla s mrtve točke. Stoga i ovotjedno predstavljanje pljeskavice iz epruvete nije naišlo na preveliko oduševljenje javnosti. Rasprava o konzumaciji mesa ionako nije kratkoročne prirode i ne pogoduje dvomjesečnom predizbornom razdoblju.