Velika Britanija: gospodarski problemi presudni na izborima

Uoči parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji koji se održavaju 4. srpnja ankete predviđaju jasan ishod: vladajuća Konzervativna stranka mogla bi doživjeti katastrofalan poraz. Čini se da je poslije 14 godina provedenih u oporbi Laburistička stranka spremna za povratak u vladu i to s ogromnom većinom.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je glavni razlog za to frustracija građana zbog gospodarske situacije. Prema istraživanju centra Pew Research, samo 22 posto glasača smatra da je gospodarstvo Velike Britanije u dobrom stanju.

To mišljenje dijele čak i uvjereni pristaše Konzervativne stranke. Dok je 2017. godine oko 75 posto birača te stranke pozitivno ocjenjivalo stanje u gospodarstvu, ta brojka je sada pala na 27 posto.

To nije dobra vijest za stranku koja je imala desetljeće i pol da zemlji nametne svoju ekonomsku viziju. Ipak, vlada ukazuje na neke umjereno pozitivne privredne podatke iz posljednjih nekoliko mjeseci kako bi objasnila zašto bi joj ponovo trebalo ukazati povjerenje da vodi šestu po veličini svjetsku ekonomiju.

„Poslije nesumnjivo par teških godina kroz koje je zemlja prošla, sada stvari počinju ići na bolje", rekao je u svibnju britanski premijer Rishi Sunak. „Vraća se povjerenje u gospodarstvo i u zemlju."

U prvom kvartalu 2024. godine ekonomija Velike Britanije izašla je iz recesije i to s 0,6 posto većim rastom nego što se očekivalo. Po prvi put u posljednje tri godine inflacija je također pala i to na proklamirani cilj britanske središnje banke Bank of England od dva posto, pojačavajući tako očekivanja da će središnja banka kasnije ovog ljeta smanjiti svoje referentne kamatne stope.

Andrew Goodwin iz Oxford Economicsa potvrđuje da postoje znakovi gospodarskog oporavka. „U usporedbi s posljednjih nekoliko godina gospodarstvo je relativno dobro", rekao je Goodwin za DW. „Rast je održiv, iako to nije tempo koji se obično viđa u ranim fazama oporavka."

Zabrinutost birača

No Goodwin ukazuje da takvi detalji nisu velika tema u predizbornoj kampanji. „Ekonomska politika baš ne privlači birače i stranke su se uglavnom fokusirale na druga pitanja“, rekao je. „Ipak, pritisci zbog troškova života i nedovoljnog financiranja javnih usluga dva su ključna faktora koji stoje iza želje birača da dođe do promjene."

Creon Butler, šef odjela za globalnu ekonomiju i financije u Chatham Houseu, također smatra da privredna klima motivira birače, posebno pitanje inflacije. I on potvrđuje da je financiranje javnih usluga vrlo važno za građane.

Oni vide kakve su posljedice lošeg stanja u privredi za Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS), ali i za čitav niz drugih službi, od policije, preko lokalnih vlasti, do izdataka za prometnice i tako dalje", kaže Butler za DW. „Dakle, ono što javnost vidi posljedica je lošeg gospodarskog učinka, što znači da vlada nema dovoljno novaca za trošenje na ključne javne usluge.“

Glavno pitanje za sljedeću vladu bit će javna ulaganja. U nedavno objavljenoj analizi britanskog Instituta za fiskalne studije predviđa se da će ulaganja u javni sektor pasti s očekivanih 2,4 posto BDP-a u ovoj godini na samo 1,8 posto do 2028.

„Čini mi se da javnost od političkih stranaka ne može čuti kompletnu priču o zaista teškim odlukama koje moramo donijeti", kaže Butler.

„Posljedice slabosti privrede, a posebno rasta produktivnosti, nisu u dovoljnoj mjeri objašnjene javnosti – odnosno u mjeri koja je potrebna da se javnost pripremi za teške odluke koje će vlada morati donositi", rekao je.

S time se slaže i Andrew Goodwin: „Diskutira se o fiskalnoj politici nakon izbora, ali obje stranke uglavnom ignoriraju loše naslijeđe s kojim će se morati suočiti ako formiraju sljedeću vladu“, rekao je.

Koliko se stranke razlikuju po pitanju ekonomske politike?

I dok dvije stranke raspravljaju oko različitih pitanja, uključujući i to kako povećati produktivnost i rast BDP-a, mnogi komentatori ističu da se njihove ekonomske politike i ne razlikuju mnogo.

Nakon katastrofalnog i rekordno kratkog mandata Liz Truss koja je na dužnosti premijerke provela samo 49 dana, Laburistička stranka predstavlja se kao stabilna opcija za upravljanje gospodarstvom.

Vlada Liz Truss pala je zbog izrazito netipične ekonomske politike, što je narušilo sliku o konzervativcima kao stranci poznatoj po tome da je stručna za ekonomiju. Ali, otkako je Jeremy Hunt preuzeo dužnost ministra financija laburisti se i nisu baš mnogo protivili njegovim ekonomskim potezima.

Rachel Reeves, koja bi u slučaju pobjede laburista trebala preuzeti Ministarstvo financija, ima uglavnom slične stavove kao i Hunt po pitanju oporezivanja i fiskalnih pravila vlade, što će biti presudno kada je u pitanju politika javne potrošnje.

No Creon Butler smatra kako izgledi da poslije 14 godina konzervativaca bude formirana laburistička vlada znači da možda ipak dolazi do suštinske ekonomske promjene.

„Važno je ne podcijeniti činjenicu da bi sveukupni pristup bio vrlo različit, jer je i njihova filozofija drugačija“, rekao je.

Butler ocjenjuje da se Laburistička stranka suštinski razlikuje od konzervativaca na tri područja ekonomske politike: ulozi javnog sektora, regulativi i odnosu prema Europskoj uniji.

Utjecaj laburističke vlade vjerojatno bi se najbrže osjetio u odnosima s EU-om. Iako je Keir Starmer, još otkako je postalo šef laburista, studiozno izbjegavao govoriti o Brexitu, konzervativci su ipak pokušali prikazati moguću pobjedu laburista kao „lošu za Brexit".

„Brexit bi bio u opasnosti pod laburistima", rekao je nedavno i premijer Sunak.

Butler kaže da će laburisti, iako možda ne žele ponovo otvoriti pregovore o, na primjer, pridruživanju Carinskoj uniji, oni ipak željeti razviti srdačnije i produktivnije odnose s EU-om nego što su bili posljednjih nekoliko godina.

On je, međutim, naglasio da će, tko god pobijedio na izborima, dugoročni utjecaj izlaska iz Europske unije i dalje biti ogroman. Razne studije pokazale su da je BDP Velike Britanije danas između dva i tri posto manji nego što bi bio da se Brexit nije dogodio.

„S obzirom na našu sadašnju gospodarsku poziciju, to je apsolutno fundamentalno“, zaključuje Butler.

*ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku