Velike tenzije u njemačko-ruskim odnosima

Na domjenku koji je organizirala tvrtka Nord Stream AG u ruskom St. Petersburgu sastala su se i zagrljajem pozdravila dva prijatelja: ruski predsjednik Vladimir Putin i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. Schröder je predsjednik Nadzornog odbora ovog preduzeća čiji je većinski vlasnik ruski koncern Gazprom i koje rukovodi naftovodom na Baltiku.

Sudeći po ovoj slici na kojoj se uočava duboko prijateljstvo moglo bi se zaključiti da su njemačko-ruski odnosi izvrsni. Iako se Gerhard Schröder povukao iz aktivne politike, Socijademokratska stranka je i dalje dio vladajuće koalicije, a jedan od Schröderovih nekadašnjih bliskih suradnika, Frank-Walter Steinmeier, danas je ministar vanjskih poslova. Međutim, kriza u Ukrajini je promijenila odnose ove dvije države.

Izblijedjelo prijateljstvo

Njemačka je slovila kao najvažniji ruski partner na Zapadu. "Njemačka je bila najprivilegiraniji partner Rusije u NATO-u i EU-u“, kaže Hans-Joachim Spranger, član Upravnog odbora Hesenske zaklade za mirovna istraživanja i istraživanja sukoba (HSFK). Ali u vremenima koja su u znaku "oživljavanja Hladnoga rata" traži se "solidarnost sa saveznicima, a ne poseban status", ukazuje ovaj politolog.

Alexander Dynkin, direktor Instituta za gospodarske i međunarodne odnose ruske Akademije znanosti, gleda kritično na ulogu Njemačke u prijeporu Rusije i Zapada: "Njemačka nije baš pokazala da ima vodeću ulogu u rješavanju krize", kaže Dynkin i dodaje kako obično rusko stanovništvo ne vidi nikakvu posebnu ulogu Njemačke koja bi se razlikovala od tzv. politike Zapada. Stručnjaci to, pak, upućuje, vide diferenciranije. Dynkin kaže kako mu ipak nedostaje "djelovanje Europljana neovisno od Washingtona".

Dogovor bez djelovanja

Opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju Gernot Erler govori o pokretanju novog kruga razgovora s Rusijom koji bi trebali biti vođeni u Ženevi. "Ima mnogo tema o kojima treba govoriti. Zašto nisu ispunjena zadana obećanja?“, pita se Erler.

Alexander Dynkin kaže da su načelno takvi razgovori dobri, ali da je greška bila što u Ženevi nisu razvijeni mehanizmi za provođenje donesenih odluka u djelo. “Samo potpisivanje lijepih dokumenata bez instrumenata za njihovo provođenje u djelo samo su demonstracija njihove propasti", kaže Dynkin.

On također podsjeća da je njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier 21. veljače u Kijevu potpisao sporazum koji je "za manje od 24 sata završio u kanti za smeće". Tada je pod posredništvom ministara vanjskih poslova Njemačke, Poljske i Francuske oporba u Kijevu s predsjednikom Janukovičem dogovorila dalje korake. Kratko nakon toga je Janukovič unatoč tome svrgnut s vlasti.

Gospodarstvo kao veza

Joachim Spanger i Alexander Dynkin su mišljenja da su Njemačka i Rusija, kada je riječ o ekonomiji, i dalje tijesno uvezane. "Njemačka privreda se prilično uporno bori protiv trećeg kruga sankcija protiv Rusije jer se s pravom boji da će joj one zatvoriti vrata ruskog tržišta“, kaže Spanger. Dynkin pak vjeruje da će od takvih sankcija "najviše profitirati kineska privreda".

On zagovara bolju suradnju između Rusije i Europljana. Smatra kako se samo zajedno može riješiti kriza u Ukrajini. Upozorava, međutim, da je utjecaj koji Rusija ima na istoku Ukrajine mnogo manji nego što se često prikazuje, ali i manji od utjecaja koji Zapad ima na Kijev.

Za odnos ispunjen povjerenjem je, smatraju stručnjaci, odlučujući osobni odnos aktera. "Posebno u odnosu s Rusijom osobni odnosi na svim razina su vrlo važni – puno važniji od institucionalnih odnosa", kaže Spanger. No, odnosi između Angele Merkel i Vladimira Putina prilično su hladni. "Na žalost, ne mogu reći da je 'kemija' u njihovim bilateralnim odnosima dobra“, zaključuje Dynkin.