'Veliki brat' ne voli knjige

Roland Reuß je teoretičar književnosti i profesor novije njemačke književnosti na sveučilištu u Heidelbergu. U njegova najnovija djela spadaju "Savršeni stroj za čitanje - O ergonomiji knjige" (Die perfekte Lesemaschiene - Zur Ergonomie des Buches, Wallstein) i "Kraj hipnotičkog sna - Od mreže do knjige" (Ende der Hypnose - Vom Netz zum Buch, Stroemfeld).

Slično i kao i nedavni dobitnik Nagrade za mir Udruge njemačkih knjižara Jaron Lanier, Reuß je također veoma skeptičan prema digitalnoj revoluciji koja je zahvatila i knjigu.

Deutsche Welle: Gospodine Reuß, posljednjih godina ste napisali nekoliko knjiga o navikama čitanja njemačke publike. Kritički promatrate ulazak digitalnih tehnologija u svijet knjiga, a osobito napadate e-knjige Zašto?

Roland Reuß: Uporaba računala nije ključan problem prilikom uvođenja digitalne tehnologije u svijet knjiga. Kod internetskih publikacija ili publikacija e-knjiga problem se sastoji u tome da se ti publikacijski oblici biraju zato jer ih se smatra izuzetno jeftinima. Dakle, kada kupujete u H&M-u, nemojte očekivati da će odjeća biti napravljena od najboljih materijala. Takvu sličnu situaciju imamo i u nakladništvu. Sad imamo medij koji je označen kao "jeftin". Tako su svi ekonomski aspekti, koji se povezani s uporabom ovih medija, usmjereni prema malenoj cijeni. To se primjećuje prije svega kod ugode čitanja.

E-knjige se glasno hvale kako tamo možete po volji prilagoditi veličinu slova. To je samo pola istine. Druga je polovica da su prije u poznatim izdavačkim kućama, kao što su Suhrkamp ili S.Fischer, radili tipografski dizajneri koji su mnogo toga znali o dizajnu slova i teksta. Oni su točno razmišljali, koja slova i koji slog im je potreban za određeni sadržaj, kako bi ga čitatelj mogao shvatiti. To sve košta, jer je napravljeno od visokoobrazovanih, estetski školovanih dizajnera koji se razumiju u ljudsku podsvijest. Digitalni sektor briše taj izdatak. Ne želi potrošiti novac za to.

Događa se zanemarivanje estetskih doživljaja kakve nismo vidjeli već 500 godina. Kada je neki nakladnik želio zadržati ugled, onda je pazio da njegove knjige budu dobro opremljene i optimalno čitljive. To se nipošto ne može reći za stvari koje danas stižu u ruke čitatelja.

DW: Sada i ugledni izdavači kao što je Hanser-Verlag, nude e-knjige. Nije li to i napredak?

Roland Reuß: Osobno, ne vjerujem. Već neko vrijeme postoji ta proširena ponuda izdavača – to isto radi i Suhrkamp, ali bez da sam mogao primijetiti da se još drže tehničkih standarda u tipografskom ili dizajnerskom smislu. To se radi jer se želi ubrati i onaj novac koji još leži nepokupljen. Za mene je to oportunistički čin, a ne nekakav korak u budućnost.

"Na kraju hipnotičkog transa "

Kada se ovakve stvari tako oštro kritizira, onda vas se brzo smješta u "ladicu" konzervativaca...

Roland Reuß: Već sam 2012. u svom djelu "Na kraju hipnotičkog transa " (Am Ende der Hypnose), dao mašti na volju, što bi tajne službe sve mogle učiniti sa svijetom medija. Tada se još nije čulo što je rekao Edward Snowden. Onda su ljudi još uvijek mislili da je Google neka vrsta proroka, mesijanskog stroja. Od kako sam to napisao, ipak se proširila sumnja kad je riječ o tradiciji znanja i njene povezanosti s medijima. Otkriće Snowdena je tu bio značajan čimbenik. Ali trebalo je samo zbrojiti dva i dva da bi se došlo do tih stvari.

Imamo posla s centraliziranim sustavom nadzora: ako njemu povjerimo naše tekstove, onda je jasno da kad se računala mogu identificirati sa njihovim IP brojevima, da se onda mogu i pratiti svi pokreti i tko to čita u mreži. To je opasno. To se vidjelo već 2012. jer se već početkom 21. stoljeća mogla naslutiti ta opasnost.

DW: Zašto onda treba čuvati "obične" knjige?

Roland Reuß: Ako nekakvu zahtjevnu literaturu ili tekstove književne vrste ostavite samo digitalnim medijima, dakle ako nema analognog "Back-Up-a" u obliku pisanog teksta, onda ćete uvelike potkopati tradiciju pisane riječi u čitavom zapadnom svijetu. Već i zbog toga jer je izuzetno lako filtrirati i zabraniti neke informacije i neke tekstove u svjetskoj mreži. Obzirom da demokratska javnost uopće nema mogućnost tu nekako intervenirati, tako postaje i moguća cenzura i upravljanje informacijama vođeno određenim interesima i što onda veoma jasno utječu na ono što će se čitati. To nitko ne može željeti.

Knjiga ostaje "prava" knjiga

Zašto se zalažem za knjigu je povezano i s tim da je to određena distribucijska, neopoziva protusila prema onom što nam određuje svjetska mreža. Ako pošaljete 500 svezaka bilo kojeg književnog djela u Ameriku, Japan, Kinu, Indiju ili Europu i tamo ga podijelite, to se više ne može vratiti nazad. Ne možete dati nekakvu naredbu u nekakvu bazu podataka pa da taj naslov potpuno nestane.

DW: Jeste li imali s tim osobnih iskustava?

Roland Reuß: Ja ne govorim napamet. Kad smo 2012. pokrenuli kazneni postupak protiv Amazona, on je izbrisao moje ime iz svoje baze podataka na dva tjedna, tako da više niste mogli kupovati niti moje knjige. To su stvari koje su se već događale i o kojima ne pričam tek kao o nekakvoj izmišljenoj opasnosti.

Što jače napreduje centralizacija servera, što više pristupa informacijama imaju tajne službe i policijske institucije, to je vjerojatnije da će iz sustava biti izbačene nepoželjne ili misli koje se ne uklapaju u poželjan koncept. Ako sve još bude postojalo samo u digitalnom obliku, to onda znači da trebam samo još jednu naredbu da ta informacija praktično prestane postojati.