Vijetnam: zemlja bez žena
9. rujna 2023
U Vijetnamu danas ima premalo žena. Još prije nekoliko godina roditelji su bili zabrinuti ako njihova 20-godišnja ili 25-godišnja kćerka još ne bi bila udata. Govorilo se da ju „nije moguće prodati". U međuvremenu se odnos ponude i potražnje, da ostanemo pri trgovačkom vokabularu, promijenio. Sada su majke zabrinute zbog svojih sinova. Je li njegovo obrazovanje dovoljno? Zarađuje li dovoljno? Zna li se pristojno ponašati? Ako ne ispunjava određene uvjete, padaju njegove šanse za pronalazak supruge.
U Vijetnamu je u dobnoj skupini od nula do 19 godina čak 1,2 milijuna više dječaka nego djevojčica, pokazao je popis stanovništva iz 2019. Na svijetu ima vrlo malo zemalja s takvim drastičnim omjerom. Primjerice, isti problem danas imaju Kina i Indija. Za muškarce koji ne dobiju suprugu su društvene posljedice dramatične, ali prije svega je teško ženama jer su kao tražena „roba" često izložene povećanim pritiscima.
Dječaci imaju prednost
Za taj nesrazmjer spolova studija pod naslovom „Rodna neravnoteža u Vijetnamu" iz 2018. godine navodi tri glavna razloga:
Kao prvo, tu je davanje prednosti muškoj djeci. U Vijetnamu djevojčice tradicionalno manje vrijede od dječaka. Dominantni konfucijanizam propisuje strogu podjelu po spolovima i podređenu ulogu žene. Žena udajom ulazi u suprugovu obitelj i time je za svoju obitelj „izgubljena". A budući da država ne pruža socijalnu sigurnost, o starim roditeljima se moraju brinuti djeca, dakle sinovi.
Drugi razlog je velika raširenost prenatalnih medicinskih pregleda kojima je moguće utvrditi spol nerođenog djeteta. Danas 83 posto trudnica u Vijetnamu zna spol djeteta prije poroda, objavio je UN 2021. godine. I to iako je vlada 2003. zabranila korištenje ultrazvuka za utvrđivanje spola.
I treći razlog: vijetnamska vlada je zbog naglog rasta broja stanovnika 1988. godine uvela politiku dva djeteta, koja se doduše ne provodi tako strogo. Budući da si svaka obitelj želi sina koji nastavlja lozu i brine se o starim roditeljima, česti su pobačaji kod druge ili treće trudnoće ako se utvrdi da žena nosi djevojčicu.
Trgovina ljudima i nestabilnost
Khuat Thu Hong, direktorica za socijalne razvojne studije u Hanoiju, za DW kaže: „Vijetnamske žene su pod ogromnim pritiskom da rode sina. Ako ne uspiju, vjerojatno će se suprug i njegova obitelj loše odnositi prema njima, posebno u ruralnim područjima."
Dakle, ova nova situacija nema za posljedicu, kao što bi se možda očekivalo, poboljšanje položaja žena, nego sve nemilosrdniju konkurenciju. Žene su sve češće žrtve „prisilnog braka, trgovine ljudima i drugih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama", piše u studiji „Rodna neravnoteža u Vijetnamu". A tu su i sve veća raširenost prostitucije i drugi oblici seksualnog iskorištavanja. Istovremeno postoji povećani rizik od socijalnih nemira budući da raste broj socijalno i seksualno frustriranih muškaraca.
Stanje će se i dalje pogoršavati jer će nejednakost rasti ako vlada ne uspije nešto poduzeti. Relativni višak mladih muškaraca u dobi od 20 do 29 godina sa današnjih 3,5 posto će do 2059. porasti na 10 posto, predviđa UN. Dakle, statistički gledano svaki deseti muškarac neće moći naći suprugu.
Dobri zakoni, ali slaba socijalna država
Da bi se to spriječilo, nužan je čitav paket mjera, kaže za DW Khuat Thu Hong. I dodaje da se mora promijeniti i višestoljetno kulturno naslijeđe. A za to su nužni zakoni, obrazovanje i jaka socijalna država, ističe ova znanstvenica.
Vijetnamski parlament je 2006. usvojio Zakon o ravnopravnosti, a 2013. je zabrana diskriminacije na temelju spola čak unesena u Ustav. Vlada trenutačno provodi već drugu desetljetnu „Nacionalnu strategiju za ravnopravnost spolova". Khuat Thu Hong je uvjerena: „Postoji jaka politička volja vlade u Vijetnamu za poticanje jednakosti spolova."
Znatno je porasla i svijest o tom problemu, ističe ova znanstvenica: „Danas su ljudi svjesni toga da je ravnopravnost spolova dobra stvar, ali kultura i tradicija su još uvijek vrlo jaki." Da se nešto mijenja u glavama ljudi pokazuje i nova briga roditelja da njihovi sinovi neće naći ženu.
Ali samo zakoni i svijest nisu dovoljni. Nužne su i financijske promjene. „Tako dugo dok ne poboljšamo socijalni sustav, promjene neće ići dovoljno daleko", upozorava Khuat Thu Hong. Djecu se treba osloboditi od materijalne odgovornosti za njihove roditelje. Da bi se to postiglo, više Vijetnamaca mora biti integrirano u mirovinski sustav. Danas samo trećina starijih prima mirovinu.
Unatoč određenim preprekama Khuat Thu Hong ipak vidi promjene koje idu u pravom smjeru. Velika razlika u spolu kod novorođene djece je dostigla vrhunac između 2003. i 2013. i prošle godine je bila nešto manja. Taj trend se sada mora pojačati, ističe vijetnamska znanstvenica.
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu