Visoka kazna B. Manningu - kao opomena drugima

Pozornik američke vojske i informant WikiLeaks-a Bradley Manning osuđen je još koncem srpnja ove godine. Od 22 točke optužnice on je u 20 točaka proglašen krivim – između ostalog i za špijunažu. Sad mu je izrečena kazna. Sutkinja Dennise Lind, na sudu u Fort Meadeu u saveznoj državi Maryland, osudila je Manninga na 35 godina zatvora. Istodobno, njemu je oduzet čin pozornika te je otpušten iz vojske. No, prema procjeni profesora Morrisa D. Davisa sa Sveučilišta Howard u Washingtonu D.C, Manning bi, bude li se primjerno vladao, ipak mogao nakon osam ili devet godina biti pomilovan i pušten na slobodu. Promatrači suđenja ne računaju s time da bi Manninga već sada predsjednik SAD-a, Barack Obama mogao pomilovati. Presudu će u svakom slučaju, prema američkom vojnom zakonu, preispitati jedan prizivni sud.

Prve reakcije na presudu

U objašnjenju presude stoji da se „Manning bezobzirno ponio i svojim ponašanjem doveo druge u opasnost“. On je naime dok je bio stacioniran u Iraku, od studenog 2009. do svibnja 2010. godine, s kompjutora Ministarstva obrane „skinuo“ oko 700.000 dokumenata (koji su bili označeni kao tajni) i proslijedio ih internetskoj platformi WikiLeaks. Oni su na tom portalu i bili objavljeni. U svjetskoj javnosti su podigli veliku prašinu, posebno dokumenti vezani za vođenje rata u Iraku, što je i američku vladu natjeralo da da neka objašnjenja. Primjerice, objavljen je i jedan video koji prikazuje kako američka vojska iz helikoptera ubija civile u Bagdadu. U objašnjenju presude se međutim navodi kako je „Manningu moralo biti jasno da će njegov čin donijeti štetu Sjedinjenim Američkim Državama“.

Visina izrečene zatvorske kazne nije iznenadila niti Jacka Janesa, jednog od najvažnijih političkih analitičara u Washingtonu. „Kada vojnik prekrši pravila tada mora računati s ovakvim posljedicama“, rekao je Janes. Charles Stimson iz konzervativne zaklade Heritage, u jednoj od svojih prvih reakcija, Manninga naziva kriminalcem koji je svoju krivnju čak i sam pred sudom priznao. „Političari i stručnjaci sada mogu raspravljati o tome je li Manning informant ili izdajica, no pravno gledano, on je kriminalac“, rekao je Stimson. Službena reakcija na presudu Bradleyu Manningu iz Bijele kuće za sad nije stigla. No, promatrači polaze od toga da Obamina administracija u svakom slučaju želi da „slučaj Manning“ posluži drugima kao primjer: ukoliko netko bude namjeravao učiniti nešto slično da zna što ga čeka.

Reakcije su stigle iz raznih humanitarnih i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Jedna od njih, ACLU – Američka organizacija za zaštitu građanskih prava, nazvala je dan kada je donesena presuda „tužnim danom za SAD“. „Ukoliko jedan pravni sustav nije u stanju razlikovati izdaju od prosljeđivanja informacija kojima se zapravo pokreće javna rasprava, tada dolazi do nepravednih rezultata i presuda. Javnost ostaje uskraćena za važne informacije, a Manning će biti oštrije kažnjen od drugih – od onih koji su odgovorni za mučenja zatvorenika“, stoji u priopćenju.

Slična reakcija stigla je iz organizacije Amnesty International. Oni od predsjednika Baracka Obame traže da Manninga pomiluje i pusti na slobodu i to – odmah. „Umjesto da ovog mladog čovjeka na desetljeća zatvori u zatvor, bilo bi bolje kada bi američka vlada preispitala ozbiljna kršenja ljudskih prava u svojim vlastitim redovima – i to u ime borbe protiv terorizma“, rekao je direktor ove organizacije, Widney Brown.

Amerika je podvojena

Što se američke javnosti tiče, ona je po ovom pitanju vrlo podvojena. Prema ispitivanjima, svaki drugi Amerikanac vjeruje kako je Manning svojim činom nanio štetu nacionalnim interesima zemlje te je stoga izdajnik. No, jednak broj američkih građana hvali ono što je Manning učinio i upravo zbog toga ga smatraju domoljubom. No, sveukupno gledano, interes javnosti za ovaj sudski proces i nije bio izuzetno velik. Možda zbog toga što je Manning već u danima prije izricanja presude izjavio kako će prihvatiti presudu i kaznu te se i ispričao.