Visokoobrazovani doseljenici neće u Njemačku
13. srpnja 2010Njemačka očito nije tako popularna zemlja – barem ne kod visokoobrazovane radne snage. Druge zemlje su očito uspješnije u tome. Gunnar Heinsohn, sociolog iz Bremena, tvrdi da je 55 posto useljenika u SAD visoko obrazovano. U Australiji je taj udio veći: 85 posto, a u Kanadi čak 99 posto. U Njemačkoj pak iznosi tek 5 do 10 posto. Zato pojedini kršćanskodemokratski političari predlažu utvrđivanje kriterija za useljavanje od kojih će i država imati koristi: kvalitetno obrazovanje, stručne kvalifikacije i test inteligencije. Ova je ideja naišla na neodobravanje i oštre kritike. Njemačka Vlada također je odbila taj prijedlog.
Postojeći uvjeti nisu dovoljni
Istina je, međutim, da Njemačka treba visokoobrazovane doseljenike. Predsjednica Paritetne socijalne udruge i bivša povjerenica za doseljenike berlinskog Senata Barbara John objašnjava kako već novi Zakon o doseljavanju propisuje da onaj tko dolazi u Njemačku mora zarađivati najmanje 70.000 eura. A za ostvarivanje takvih prihoda u ovoj zemlji mora se imati solidno obrazovanje. Druga mogućnost za useljavanje je otvaranje privatne tvrtke s najmanje 10 zaposlenika. „Za sada imamo 900 do 1.000 ljudi koji pod tim uvjetima doseljavaju u Njemačku. Naravno, za svjetske prvake u izvozu to je premalo. Trebamo puno više takvih ljudi, trebamo ih na tisuće“, kaže Barbara John.
Njemačka više nije poželjan cilj
Možda bi bodovni sustav po uzoru na, primjerice, Kanadu povećao tu kvotu. On se zasniva na jednostavnom načelu: što je sveobuhvatnije obrazovan kandidat za useljenje, što bolje vlada jezikom, to će više bodova dobiti i time će imati bolje šanse za dobivanje dozvole stalnog boravka. Mnogi stručnjaci zahtijevaju uvođenje sličnog sustava i u Njemačkoj. No Michael Bommes, sociolog sa sveučilišta u Osnabrücku koji se bavi istraživanjem migracija, kaže da je taj sustav i u samoj Kanadi na meti kritike te smatra da bi Njemačka morala ofenzivnije raditi na privlačenju kvalitetne radne snage iz inozemstva. Recimo, nudeći bolje radne uvjete i veće plaće. Barbara John kao glavne prepreke navodi prestroge propise, previše birokracije te nemogućnost izdavanja radnih dozvola i za partnere doseljenika. Ona upozorava: „Nismo više u situaciji da možemo birati ljude, već oni biraju zemlje u koje žele doseliti, a Njemačka trenutačno nije poželjno odredište.“
Poboljšanju te situacije mogle bi pridonijeti sasvim praktične stvari. Primjerice, jednostavnije priznavanje stranih diploma i svjedodžbi. Njemačka Vlada već radi na tome. To bi mogao biti važan korak u povećanju atraktivnosti Njemačke kod visokokvalificiranih useljenika.
Autor: Arnd Riekmann/Ana Kontrec
Odg. ured: Andrea Jung-Grimm