Više kave nego što je itko može popiti

U Londonu se upravo pokušava doći do dogovora kako u budućnosti urediti tržište kave. Tim više što je to upravo klasičan primjer gdje korisnici uglavnom sjede u bogatim zemljama, a proizvođači u siromašnim.

Tržište kave iza sebe ima turbulentna vremena. Krajem 90-ih godina cijene su počele padati i prije pet godina doživjele su rekordan pad. Razlog tome je prije svega bila prezasićenost tržišta, povećanje ponude, s jedne strane, i stagnacija potrošnje s druge strane. Novi proizvođači, na primjer Vijetnam, pridonijeli su rastu ponude, a najveći proizvođač kave na svijetu, Brazil, stalno je povećavao svoje žetve. Tržište se vrlo polagano oporavljalo od krize. Nestor Osorio, direktor Međunarodne organizacije za kavu u Londonu, skraćeno ICO, kaže: «Polako izlazimo iz krize iako nam to još nije potpuno uspjelo zbog visokih cijena nafte i pada vrijednosti dolara – ti faktori imali su negativan utjecaj.»

Kad nekome smrkne, drugome svane

I dok su se s jedne strane potrošači, dakle kavopije, radovali niskim cijenama svog omiljenog napitka, s druge strane su proizvođači zbog rapidnog pada cijena borili bitku za opstanak. Posljednjih godina često se znalo događati da utržak od prodaje ne pokrije ni troškove proizvodnje. Proizvođači, a radi se o oko 25 milijuna sitnih poljoprivrednika širom svijeta, prošli su kroz teška vremena. No, sada se situacija već prilično popravila: «Može se reći da sada postoji ravnoteža između proizvodne i potrošnje. To bi moglo stabilizirati tržište s cijenom između dolara i 1,25 $. Ali ono je još uvijek puno skokova. Ti padovi i skokovi cijena za 10 do 12 posto potpuno su normalni. U posljednja dva mjeseca cijena kave pala je za 12 posto, u pet mjeseci prije toga bila je porasla za 12 posto na 1,30$,» objašnjava Osorio.
Kako bi smanjio preveliku ponudu, Brazil je u posljednje tri godine srezao svoju proizvodnju kave za 20 posto. Istovremeno se radi na tome da se u zemljama u kojima se proizvodi kava poveća njezino konzumiranje– i to je urodilo plodom. Kolumbijac Nestor Osorio je stoga optimističan. On ne računa s većim oscilacijama u cijeni u skoroj budućnosti: «Nema posebnog razloga očekivati da će na tržištu doći do većih padova ili do neke eksplozije.»

Rasprave o novom Međunarodnom sporazumu

U vijećanjima oko novog Međunarodnog sporazuma o kavi raspravlja se o novim mjerama zaštite i poticanja malih poljoprivrednika koje i sada subvencionira više organizacija za razvojnu pomoć, kao na primjer Oxfam. Oni ukazuju na to da je pozicija sitnih proizvođača puno slabija nego ona konzumenata kave, jer samo 20 udruga kontrolira tri četvrtine svjetske trgovine kavom. Samo je Međunarodna organizacija za kavu, tvrdi Oxfam, u stanju pomoći sitnim proizvođačima kave i uvesti mjere potrebne za njihovu ekonomsku stabilizaciju. Jer ICO je, smatra ta humanitarna organizacija, jedini forum u kojem su zastupljene obje strane. Glavni tajnik ICO-a, Osorio objašnjava: «Mi smo u prošlih četiri-pet godina postigli to da se malim proizvođačima u Srednjoj Americi, Africi i Aziji isplatilo više od 72 milijuna dolara. Svi ti projekti imali su za cilj povećati šanse i kapacitete malih proizvođača. Mnogi od njih koncentriraju se na posebne vrste koje se bolje plaćaju.»
To mnogim članovima inicijativa za pomoć zemljama Trećeg svijeta nije dovoljno. No, napretci se teško mogu postići s obzirom na jaku poziciju otkupljivača kave. Trenutno važeći Međunarodni ugovor o kavi istječe krajem iduće godine. Do tada se obje strane moraju dogovoriti hoće li se kava prodavati i otkupljivati pod istim uvjetima kao i do sada ili će se nešto promijeniti.