Više novaca za Bundeswehr i veća zaduživanja?

Izjave bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa koje dovode u pitanje obvezu Sjevernoatlantskog saveza da vojno priskoči u pomoć svakoj napadnutoj članici izazvale su zabrinutost i u Njemačkoj. Opet su sve glasniji oni koji zahtijevaju više novaca za njemačku vojsku (Bundeswehr).

Političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Roderich Kiesewetter, koji se bavi obrambenim pitanjima, izjasnio se u razgovoru za njemački list Süddeutsche Zeitung za utrostručavanje Posebnog fonda za Bundeswehr: „Potpuno je jasno da nam je potrebno 300 umjesto 100 milijardi eura kako bi njemačka vojska bila osposobljena za rat."

Kiesewetter je dodao da se mora isključiti nenamjensko trošenje tih novaca za krpanje rupa u proračunu te da se državni izdaci za vojsku moraju trajno povećati na dva posto BDP-a. Prema njemu, to bi bilo moguće „samo promjenom prioriteta i jasnim strukturnim reformama".

Schwarz: Razdvojiti vojni proračun od „dužničke kočnice“

I financijski stručnjak njemačkih socijaldemokrata (SPD) Andreas Schwarz kaže kako postoji hitna potreba da se nadoknadi mnogo toga u obrambenoj politici. Predložio je da se sredstva za obranu i civilnu zaštitu, zbog nesigurnosti u SAD-u i ruske prijetnje, trajno odvoje od ustavne zabrane prezaduživanja, takozvane „dužničke kočnice“. Prema njemu, Njemačka mora hitno investirati u civilnu zaštitu i zaštitu od katastrofa, potrebno je mnogo više obrambenih kapaciteta za zaštitu od napada na informacijske sustave, više bunkera, mobilnih operacijskih sala i poljskih bolnica.

Trump namjerava ponovo postati republikanski predsjednički kandidat na izborima u studenome. Na jednom predizbornom skupu je rekao da on saveznike koji su u NATO-u ne bi zaštitio od napada ako ne izdvajaju dovoljno za svoju obranu.

Zacrtani cilj članica Sjevernoatlantskog saveza je da godišnje za obranu izdvajaju najmanje dva posto BDP-a. Njemačka je prethodnih godina izdvajala manje. Ove godine je postigla zacrtani cilj, a njemački kancelar Olaf Scholz je izjavio da će to tako ostati „za sva vremena“.

Njemačka kao najvažnija podrška Ukrajini u Europi

Veće njemačko investiranje u naoružanje odlučujuće je i za Ukrajinu. Njemačka u Europi izdvaja najveće iznose za vojnu podršku Kijevu, a u svijetu je na drugom mjestu poslije Sjedinjenih Američkih Država. Institut za svjetsko gospodarstvo iz Kiela navodi da je Njemačka do sada Ukrajini stavila na raspolaganje 17 milijardi eura vojne pomoći.

Ipak, Ukrajina je pod sve većim pritiskom. Jedan od razloga je nedostatak streljiva. Trenutno je vrijeme isporuke do 28 mjeseci. To bi trebali promijeniti novi pogoni za proizvodnju.

Njemački kancelar je u ponedjeljak (12.2.)  oložio kamen-temeljac za nove pogone koncerna Rheinmetall kod Lüneburga. Iduće godine tvornica bi trebala proizvesti 50.000 artiljerijskih granata, a 2026. čak 100.000. Planirano je da poslije toga proizvodnja na godišnjoj razini bude 200.000 granata. Radi se prije svega o granatama od 155 milimetara, ali će se proizvoditi i eksploziv i komponente za raketnu artiljeriju. Rheinmetall će investirati ukupno 300 milijuna eura, u pogonima će raditi 500 ljudi.

„Njemačka vlada treba sveobuhvatnu strategiju"

Zamjenik šefa demokršćanskog zastupničkog kluba Johann Wadephul rekao je za list Rheinische Post da su investicije koncerna u nove proizvodne kapacitete na području naoružanja važne, ali da njemačka vlada mora predočiti i strategiju jačanja vojne industrije: „Dvije godine poslije objave smjene epoha krajnje je vrijeme da se proširi i industrijska baza."

Dodao je da bi njemačka vojska mogla postati kičma NATO-ove konvencionalne obrane u Europi, kada bi za to postojala industrijska osnova. Wadephul je zatražio od njemačke vlade da „konačno predoči sveobuhvatnu strategiju za jačanje njemačke sigurnosne i obrambene industrije" i dodao: „Kancelar je to odavno morao proglasiti šefovskim zadatkom."

dd (ard)