Vojna obveza: vojske žele ljude, a političari jeftine bodove

„Događaju se sukobi u svijetu, a treba braniti zemlju ako dođe do toga“, kaže jedan mladić na ulicama Beograda na pitanje DW-a podržava li vraćanje obaveznog služenja vojnog roka. Podržava, kaže, jer zemlja mora biti spremnija.

Drugi su u kameru DW-a rekli da su muškarci danas „prefeminizirani", „nesposobni", da bi ih vojska dovela u red, kao „naše stare".

Jedan mladić pak kaže da je cijela rasprava „morbidna“ nakon dva masovna ubojstva prošlog svibnja. „Nije ni godinu dana prošlo od toga, a mladima i djeci se već zvecka oružjem iznad glave što nije u skladu sa zdravim razumom.“

Vojskama nedostaju ljudi

Obavezno služenje vojske godinama je tema oko koje se lome koplja i prikupljaju politički poeni u Srbiji.

No, početkom godine kao da je postalo ozbiljno, jer je tada Generalštab predložio „vrhovnom komandantu“ Aleksandru Vučiću da mladići ponovo obavezno služe vojni rok. Još se ne zna kakav, koliko dug, tek treba raspravljati.

„Treba se dati i određeno vremensko razdoblje da nam regrutni centri prorade u punom kapacitetu", rekao je ministar obrane Miloš Vučević nedavno. „Prošlo je 13 godina od suspenzije, u tom razdoblju imamo 13 generacija koje nisu ni u sastavu rezervnih jedinica. Ostaje ključno pitanje, želimo li jaču ili slabiju vojsku?“

Stručnjaci su pak najave dočekali drukčijim komentarima: naprosto, kažu, profesionalna vojska se osipa. Kao i u mnogim zemljama Europe, vojska nije dovoljno popunjena.

„Oficiri širom Europe kažu da su mladi sve manje zainteresirani za vojsku, oružje, rat“, kaže za DW vojni analitičar Vlade Radulović.

„Čak i oni koji se jave u profesionalnu službu su, zbog filmova i igrica, pomislili da će biti poput Ramba. A onda se suoče s realnošću u kasarnama koja odudara od marketinga. Brzo dolazi do razočaranja kod jednog dijela mladih i oni ne pronalaze sebe u tome“, dodaje on.

I u Srbiji, kaže, profesionalni vojnici, podoficiri i oficiri, suočavaju se s banalnim pitanjima: imaju li pravo na slobodan vikend, praznik, kakvo je radno vrijeme i kolika je plaća, mogu li napredovati ako nemaju „vezu“? Često ih sve to opredijeli da za više novca rade u privatnom sektoru.

Trend u regiji i Europi

Hrvatski premijer Andrej Plenković također je najavio vraćanje obaveznog vojnog roka po završetku srednje škole, a rasprava u Hrvatskoj slična je onoj u Srbiji. Najave stižu i od „Samoopredjeljenja" Albina Kurtija, stranke koja je na vlasti na Kosovu.

„Bilo bi dobro da svaka mlada osoba bude spremna na sve, ako se država suoči s bilo kakvim sukobom“, kaže nam jedan mladić u Prištini. Drugi pak kaže: „Smatram da bi bilo razumnije da svi imaju slobodan izbor, a ne da se to forsira ili nameće.“

Kako je DW već pisao, niz europskih država je u posljednjih desetak godina vratio obavezno služenje vojnog roka. Ukrajina i Litva su to učinile nakon aneksije Krima, Švedska od 2018, Latvija od ove godine.

U Norveškoj i Danskoj je vojska obvezna, ali bude dovoljno dobrovoljaca da se popune snage, pa nitko na kraju nije primoran na odlazak na služenje roka. I u Njemačkoj se živo raspravlja o vraćanju obveznog vojnog roka.

Jedna svježa anketa pokazuje da obavezni rok podržava 52 posto Nijemaca, dok je 32 posto protiv. Doduše, što su ispitanici stariji, to su gorljiviji u podršci služenju vojske.

Mladi na ulicama Berlina daju različite odgovore u anketi DW-a: „Mislim da svi nakon 18. godine trebaju postati vojnici, jer mi ovdje trenutno imamo vrlo malo vojnika“, kaže jedan mladić.

Drugi navodi da je sumanuto da ljudi idu u vojsku kako bi se kasnije ubijali u ratovima koje neko organizira iz udobne kancelarije. „Možda da uvedemo ponovo dvoboje? Neka (ti iz kancelarija) ubijaju jedni druge, a ostali ljudi neka žive slobodno", kaže on.

Vlade Radulović kaže da, osim realnih problema, razlog za stalnu priču o vojnom roku treba tražiti i u politici. „To je često jeftini marketing, posebno u regiji Balkana. Lijepo je pokretati teme naoružanja i vojske jer to raspaljuje emocije kod birača.“

Jaki na riječima, ali…

Prema dostupnim anketama, preko dvije trećine građana Srbije podržava služenje vojnog roka. To podržava čak i većina mladih. Tako je prije nekoliko godina kružilo istraživanje agencije Hause of Win prema kojem se 72,5 posto mladih (17 do 30 godina) izjasnilo za obaveznu vojsku.

Vojni analitičar Radulović kaže da se medijska matrica u Srbiji ponavlja: stalno se govori da, eto, i mladi podržavaju obavezni rok. „Ali, pitajte njih konkretno bi li oni išli? Ili, kad netko ima 27 godina, pitajte ga zašto nije već služio dobrovoljno, a mogao je?“

Kako kaže, postoji realna bojazan da bi dio mladih mogao izbjeći obavezno služenje vojnog roka. Ili pribavljanjem alibija od liječnika, što se i ranije radilo, ili čak iseljenjem iz zemlje.

Zato, smatra Radulović, treba biti oprezan i postupno popularizirati vojsku, privoljeti sve više mladih da služe dobrovoljno, prije nego što se uvede neka obaveza.

Na kraju, pitanje ukazuje li priča o vraćanju vojnog roka u regiji na nove sukobe?

„Kad ste u nestabilnoj regiji, pa imate preko toga i nestabilan geopolitički kontekst, pa i najave od susjeda koji također spominju obavezni vojni rok… sve to zajedno sluti da postoji priprema za eventualne konflikte“, kaže Radulović. Ipak dodaje: „Ali to nije ključno. Ključna je dugoročna održivost sustava obrane. Što ako se nastavi opadanje broja ljudi?"