Vojna vježba EUFOR u Bosni i Hercegovini
25. kolovoza 2024Vojnici iz 23 zemlje sudjeluju u vježbi EUFOR-a „Brzi odgovor“ od 24. kolovoza do 16. rujna. Ovog puta uz EUFOR u vježbi sudjeluju i Međunarodne mirovne snage sa Kosova (KFOR), a podršku daju i Oružane snage Bosne i Hercegovine. „Građani će primijetiti povećanu razinu međunarodnog vojnog prisustva diljem BiH, a aktivnosti će uključivati i raspoređivanja na operativna područja, patroliranja snaga, korištenje dronova i helikoptera“, rekao je zapovjednik EUFOR-a general bojnik László Sticz. On naglašava kako je vježba „Brzi odgovor“ jedna od najvažnijih prilika za obuku snaga EUFOR-a raspoređene u BiH i da se vježba održava redovno od 2012. godine.
Zbog ratnih događaja 90-tih, jedinice NATO-a, potom i EUFR-a izazivaju različite emocije u BiH, iako analitičari uglavnom pozitivno procjenjuju njihov doprinos poslijeratnoj stabilizaciji zemlje. Stručnjak za sigurnost Vladimir Vučković kaže da Srbi iz Republike Srpske „dobro pamte događaje iz 90-tih“ kada su bombarderi NATO-a gađali ciljeve u RS-u i Srbiji. „Zato je logično što prisustvo NATO trupa izaziva određenu dozu nepovjerenja, uzdržanosti i skeptičnosti i to je dominantan stav u RS-u. Posebno ako se ima u vidu i rezolucija o vojnoj neutralnosti usvojena u Skupštini RS-a“, kaže Vučković za DW.
Bolje da ljudi znaju
Naš sugovornik ipak napominje kako je nazočnost jedinica EUFOR i NATO u RS-u, odnosno BiH „razumljivo“, sve dok to odobrava Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ipak, intenzivniji pokreti trupa na terenu, uključujući vježbu „Brzi odgovor“, izazivaju „određenu dozu straha“, posebno kod onih građana koji su osjetili ratna razaranja. „Moj je stav kako nazočnost stranih jedinica mora biti ranije najavljeno putem sredstava javnog informiranja kako bi građani bili upoznati s aktivnostima koje provode pripadnici NATO/EUFOR trupa i što svakako može dovesti do većeg međusobnog povjerenja domaćeg stanovništva i pripadnika vojne misije“, kaže Vučković.
Kako u ratu 90-tih nije bilo pobjednika, „doprinos međunarodnih snaga igra značajnu ulogu u stabilizaciji prilika u BiH“. „Međunarodna zajednica mora dodatno pomoći razvoju atmosfere povjerenja i razumijevanja između dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što bi na kraju trebalo dovesti i do odlaska stranih vojnih misija iz BiH“, vjeruje Vučković.
„Brzi odgovor“ se ove godine ipak izvodi u drugačijim geopolitičkim okolnostima i pri većim sigurnosnim izazovima. Ruska agresija na Ukrajinu i rat u Pojasu Gaze mijenjaju geopolitičku sliku svijeta, a mnogi analitičari upozoravaju na moguće širenje „ruskog utjecaja" i „radikalizaciju" na zapadnom Balkanu.
Još uvijek ovisna o međunarodnim snagama
Ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić kaže da se prilikom planiranja vojnih vježbi, pa i „Brzog odgovora“, uzimaju u obzir aktualne vojne i sigurnosne prijetnje, te se na taj način prilagođava i sami scenarij vježbe. On ipak ne očekuje radikalne promjene u načinu angažiranja snaga EUFOR-a i NATO-a u BiH. „Procjene su da je BiH još uvijek osjetljiva na hibridna djelovanja, kao i na negativne utjecaje sa strane koji prijete suverenitetu i nezavisnosti države, stoga je još produžena odluka da snage EUFOR-a budu prisutne čak i u nešto većem broju“, kaže Mušić za DW.
Nakon ruske agresije na Ukrajinu, u regiji je već bilo incidenata, poput napada na trupe KFOR-a na sjeveru Kosova i napada na kosovsku policiju u Banjskoj. Sigurnosne prijetnje u regiji su evidentne, ali još nema naznaka da bi mandat EUFOR-a, odnosno NATO-a u BiH mogao biti promijenjen. „EUFOR u BiH prati situaciju i prisutan je na terenu, a njegova osnovna svrha je očuvanje mirnog i stabilnog okruženja. U slučaju eventualnog pogoršanja sigurnosne situacije, EUFOR i NATO imaju dovoljne kapacitete i sredstva da brzo reagiraju i po potrebi brzo prebace svoje interventne snage“, objašnjava Mušić.
Tko koči reformu vojske u BiH?
Podrška međunarodnih vojnih snaga je dragocjena, ali i BiH mora učiniti napore kako bi uskladila sigurnosne i druge standarde sa standardima EU. „Što se tiče sigurnosnog sektora u BiH, tu nedostaje korjenita reforma na svim nivoima, a u skladu sa modernim sigurnosnim izazovima i prijetnjama u svijetu. Reforma sigurnosnog sektora je nešto o čemu se govori niz godina, ali očito da političke snage koje ne žele jaku državu BiH sa modernim sigurnosnim sistemom nastavljaju sa bojkotom tih aktivnosti“, kaže Mušić. Kao primjere navodi nedostatak strategije cyber sigurnosti te činjenicu da dokument Sigurnosna politika u BiH nije ažuriran još od 2006. godine.
„Složeno političko-sigurnosno stanje u BiH zanima i naše prijatelje u svijetu pa je u Sarajevu boravio i direktor CIA-e William Burns kojeg su kolege iz Obavještajno-sigurnosne agencije i službenici ministarstva vanjskih poslova BiH obavijestili o sigurnosnim rizicima i na koji način državni organi preventivno djeluju“, kaže nam analitičar Đuro Kozar.
On procjenjuje kako stanje sa sigurnošću u BiH kad EUFOR ove godine izvodi vježbu „Brzi odgovor“još nikad nije bila tako „složena, napeta i pesimistična još od potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, budući da destruktivne snage zloupotrebom ustavnih nadležnosti nastoje zaustaviti provođenje reformi koje su preduvjet za približavanje EU", kaže Kozar.
Ipak, naglašava da u BiH u posljednje vrijeme nije bilo većeg narušavanja javnog reda i mira, niti sukoba niskog intenziteta, ali je bilo provokativnih izjava pojedinih političara, državnih ili entitetskih službenika koje bi mogle negativno utjecati na međunacionalne odnose u BiH te izazvati nacionaliste na verbalne ili fizičke prijetnje. Kozar vjeruje da EUFOR ima ovlasti i sredstva za suzbijanje potencijalnih nemira i sukoba u BiH, da pri tome može računati na NATO snage i da će toj spremnosti svakako doprinijeti i ovogodišnja vježba „Brzi odgovor“.