1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Vruća jesen“: inflacija i ponovo demonstracije ponedjeljkom

6. rujna 2022

Protiv rasta cijena u Njemačkoj na prosvjede ponedjeljkom pozivaju i ljevica i desnica – ali ne zajedno. Ti prosvjedi podsjećaju na mirnu revoluciju u DDR-u i na okupljanja protiv izbjeglica ili antipandemijskih mjera.

https://p.dw.com/p/4GSVh
Protest gegen steigende Energiepreise und steigende Lebenshaltungskosten in Leipzig
Foto: Christian Mang/REUTERS

Od početka rata u Ukrajini širom svijeta poskupjele su mnoge stvari. U Europskoj uniji je inflacija nešto ispod deset posto. Najveća inflacija u Uniji zabilježena je u Estoniji, Letoniji i Litvi – preko 20 posto. U usporedbi s tim, Njemačka je sa svojih 7,9 posto još relativno dobro prošla.

Ali ljudi svejedno osjećaju sve teži teret poskupljenja – na benzinskim crpkama, u trgovinama i prije svega kod računa za plin, grijanje i struju. Njemačka vlada reagirala je s paketom financijskog rasterećivanja vrijednim 65 milijardi eura.

Mnogima to nije dovoljno. I lijeve i desne stranke su zbog toga najavile „vruću jesen“ s redovitim okupljanjima nezadovoljnih građana ponedjeljkom, počevši od 5. rujna. Jučer su održani prvi prosvjedi na koje je pozvao zastupnički klub Ljevice u Bundestagu. Za mjesto održavanja izabran je Leipzig, grad u kojem su ljudi svojim izlaskom na ulice 1989. odlučujuće doprinijeli padu komunističke diktature u Istočnoj Njemačkoj. „Mi smo narod" - uzvikivale su tada stotine tisuća demonstranata.

Rivalstvo ljevice i desnice

Čuju se i glasovi koji kritiziraju Ljevicu zato što upravo ona poziva na prosvjedna okupljanja ponedjeljkom. Iz stranke Zeleni podsjećaju da ta okupljanja imaju simboličko značenje za mirnu revoluciju u DDR-u koja je bila usmjerena protiv jednostranačke vladavine Socijalističke partije jedinstva, iz koje je, poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke, jednim dijelom proistekla Ljevica.

Protest gegen steigende Energiepreise und steigende Lebenshaltungskosten in Leipzig
Policajci su uspjeli razdvojiti lijeve i desne prosvjednikeFoto: Christian Mang/REUTERS

Zeleni su također uoči jučerašnjeg ponedjeljka upozoravali da bi se okupljanjem ljevičara moglo legitimirati i slično okupljanje desničara na taj dan. I stvarno, na demonstracije ponedjeljkom pozvale su i neke desničarske stranke. Pored marginalne ekstremno desne stranke Slobodni Sasi to je učinila i desničarska stranka Alternativa za Njemačku koja je zastupljena u Bundestagu i koja je pod nadzorom Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Ljevica najavljuje nove prosvjede

Ovoga ponedjeljka (5.9.) u Leipzigu su se okupile tisuće ljudi na poziv Ljevice te otprilike isto toliko onih koji su došli na poziv desnice. Bilo je prijavljeno održavanje čak sedam okupljanja, od kojih je jedno prethodno otkazano, priopćila je policija. Također je priopćeno da je 550 policajaca na terenu uglavnom uspijevalo razdvajati suprotstavljene političke tabore. Raspoloženje sudionika je djelomice bilo agresivno i došlo je do naguravanja, ali nije bilo većih incidenata, objavila je policija. Podneseno je deset prijava, među ostalim zbog tjelesne ozljede, krađe i kršenja Zakona o okupljanjima.

Pod motom „Rasteretiti ljude, ograničiti cijene, oporezovati ekstraprofit" Ljevica želi demonstracijama izvršiti pritisak na vladu. Stranka Slobodni Sasi je najavila podršku prosvjedima Ljevice, ali Ljevica se jasno ogradila od te podrške.

Predsjednik Ljevice Martin Schirdewan je sinoć u svom govoru pred prosvjednicima najavio da će se idućih dana slična okupljanja održavati i u drugim njemačkim gradovima, kao i idućeg ponedjeljka opet u Leipzigu.

Deutschland Montagsdemonstration gegen Hartz IV in Leipzig
Prosvjedi protiv vladinih reformi 2004. u LeipziguFoto: Eckehard Schulz/AP Photo/picture alliance

(Zlo)upotreba „Demonstracija ponedjeljkom"

„Demonstracije ponedjeljkom" su poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke koristili i ljevičari i desničari. Najprije je Stranka demokratskog socijalizma, koja je direktno naslijedila istočnonjemačke komuniste, a iz koje je proistekla današnja Ljevica, 2004. pozvala na proteste protiv razgrađivanja socijalne države pod socijaldemokratskim kancelarom Gerhardom Schröderom. Jezgra tadašnjih vladinih reformi pod imenom „Agenda 2010" bilo je smanjivanje pomoći za nezaposlene i socijalu.

Od 2014. su ponedjeljkom, najprije u pokrajini Saskoj, a potom i u čitavoj zemlji, demonstrirali Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada (Pegida). Kada je kancelarka Angela Merkel 2015. otvorila granice za milijun izbjeglica iz Sirije, Afganistana i Iraka, te demonstracije doživjele su vrhunac. U Dresdenu se znalo okupiti i 25.000 ljudi. Demonstranti su uzvikivali stari slogan iz vremena demonstracija protiv diktature: „Mi smo narod". Ti prosvjedi postoje i danas, ali je odziv skroman – rijetko se okupi više od 200 ljudi.

A kada je izbila pandemija koronavirusa, oformio se pokret protiv antipandemijskih mjera vlade, koji je redovita okupljanja ponedjeljkom nazivao „šetnjama". S padom broja novozaraženih i ukidanjem skoro svih mjera utihnuli su i ti prosvjedi.

Sada će se ponedjeljkom održavati novi prosvjedi, ovoga puta protiv rasta cijena hrane i energenata. Političari i institucije pripremaju se za „vruću jesen“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu