Vrući telefoni ministara najrazvijenijih zemalja

Isprva je prije svega Rim bio zabrinut: nakon burnog tjedna na svjetskim tržištima kapitala, investitori imaju sve manje povjerenja u državne obveznice Italije tako da su kamate koje se traže od Italije za novi novac postale čak veće nego što ih mora plaćati Madrid.

Zato je već u petak (6.8.) talijanski premijer Berlusconi najavio "što skoriji" susret ministra financija najrazvijenijih zemalja skupine G-7 i u međusobnim razgovorima između francuskog predsjednika Sarkozya, američkog Obame, britanskog premijera Camerona i njemačke kancelarke Merkel su se svi političari složili kako je susret potreban kako bi se suočili s "izazovima za europsko gospodarstvo".

Ali onda je došla i procjena agencije za rating Standard & Poor's o kredibilitetu Sjedinjenih Američkih Država pri čemu je izgubio najbolju ocjenu - i tu i stručnjaci mogu samo nagađati, kakve posljedice će to imati za čitavo svjetsko gospodarstvo.

Telefoni u svjetskim metropolama su počeli zvoniti već ove subote: za početak su razgovarali zamjenici ministara financija i skupine G-7 i G-20 gdje su članice i najveće zemlje u razvoju pa tako i Kina koja je itekako zabrinuta za američki državni dug - u priličnoj mjeri, upravo njoj samoj. Nakon tog razgovora nisu objavljeni detalji, nego se tek iz japanskog ministarstva čulo kako ta zemlja "i dalje ima povjerenje u američku valutu" i "ništa neće mijenjati" u strukturi japanskih deviznih rezervi - drugim riječima, da će tamo i dalje biti dolara.

Iz Japana je stigla i potvrda kako će nakon zamjenika, ove nedjelje telefonski razgovarati i ministri financija i direktori središnjih banaka sedam vodećih industrijskih sila. To je već prije najavila Francuska kao trenutni predsjedavajući skupine G-7. Telefoni će zvoniti i kod svih članova Vijeća Europske središnje banke - drugim riječima, svim direktorima središnjih banaka zone eura, a ishod i ovih razgovora žele čuti u ministarstvima skupine G-20.

No kada je riječ o Italiji, već u subotu su njemački mediji objavili razmišljanja Berlina kako je talijansko gospodarstvo "preveliko" da bi stalo pod "kišobran" Europe i kako se potrebe Rima - riječ bi mogla biti o preko 1,8 bilijuna eura - ne može samo tako sakupiti u Europi, a da se ne ugrozi cjelovito gospodarstvo. Drugim riječima, Italija se tek može podržati da "sama nađe riješenje".

U tom smjeru teku i razmišljanja u Italiji: u razgovoru talijanskog premijera Berlusconija s ministrom financija Tremontijem su najavljene "opsežne mjere" za ravnotežu državnog proračuna koji bi trebao biti ostvaren već do 2013. godine. Štoviše, Rim razmišlja o promjeni Ustava u kojem bi svaka buduća vlada Italije bila prisiljena trošiti samo ono što i prikupi.

Autor: A. Šubić

Odg. ur.: Željka Telišman