Vučić u Priboju: Dvostruko lice srbijanske vlasti

Incidenti koji su se proteklih dana desili u Priboju, gradiću na Srbije i Bosne i Hercegovine izazvali su nemir među bošnjačkim stanovništvom u tom gradu, ali i reakciju državnih organa Srbije.

Tijekom pravoslavnog Božića 7. siječnja grupa neidentificiranih mladića u Priboju je pjevala „Božić je, pucaj na džamije“, dok je nekoliko dana ranije grupa policajaca, pripadnika Uprave granične policije Priboj, pjevala pjesme u kojima se poziva na ponavljanje zločina u Srebrenici, Vukovaru, Novom Pazaru i Sjenici. Protiv 12 policajaca pokrenut je disciplinski postupak, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je za danas najavio posjetu Priboju kako bi se smanjile međuetničke tenzije.

Ministar policije Aleksandar Vulin naveo je „da u MUP-u nema mjesta za ponašanje koje se nedavno dogodilo u Priboju" i najavio da je formirana radna grupa i da će „o kažnjavanju policajaca odlučivati disciplinski organi MUP-a“. Zastupnik SDA Sandžaka Enis Imamović je na sjednici parlamenta Srbije uputio pitanje javnom tužiteljstvu, kako je rekao, „ne zato što ima povjerenje u njega, nego da skrene pažnju koliko institucije ohrabruju i dozvoljavaju širenje nacionalne i vjerske mržnje“. Podsjetio je da je policija činila zločine u Sandžaku, konkretno u Priboju devedesetih godina, a da sada svjedočimo ponovnom porastu prijetnji.

Atmosfera mržnje i netrpeljivosti

Više nevladinih organizacija u Srbiji je istaklo, između ostalog, da je višemjesečna kampanja podrške ratnim zločincima, kao i govor mržnje na društvenim mrežama, doveo do atmosfere netrpeljivosti i nepoželjnosti Bošnjaka u tom kraju i u Srbiji. Reakciju države na takve incidente ocjenjuju kao blagu ili najčešće nikakvu i pozivaju državu Srbiju da zaustavi širenje mržnje i zastrašivanje Bošnjaka u Sandžaku.

Današnju posetu Priboju predsjednika Srbije Goran Miletić, direktor Civil Right Defenders za Evropu, vidi prije svega u kontekstu činjenice da se „Vučić nije u Beogradu izjašnjavao o grafitima Ratka Mladića i veličanju ratnih zločinaca, i da je prilično blagonaklono gledao na sve to, i stoga mi se čini mi da ovaj odlazak u Priboj sada ne može sve to popraviti“, kaže Miletić za DW.

Podgrijavanje stereotipa

Ovi incidenti moraju se promatrati kao deo opće društvene atmosfere, koja se kreira već duži niz godina, ocjenjuje za DW Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„Tu atmosferu kreiraju prije svega mediji pod državnom kontrolom, ali i dio akademske zajednice koji uporno promovira te stereotipe o Bošnjacima u Srbiji, kao i o Muslimanima na Balkanu uopće. Nikada nije došlo do dekonstrukcije tih stereotipa, već se oni po potrebi potpaljuju. Sada je to definitivno uzelo maha i stoga je sada i aktueliziiran projekt 'srpski svijet', jer se procjenjuje da je možda došao trenutak da se on ostvari“, ističe Biserko za DW.

(Ne)upitna podrška Dodiku

Dešavanja u Sandžaku i odnos vlasti prema tom dijelu Srbije nikako se ne mogu razdvojiti od odnosa Srbije prema Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, a u krajnjoj instanci i prema Miloradu Dodiku, ističu sugovornici DW. Goran Miletić smatra da je odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini „nikad gori“:

„Iz Srbije stižu poruke da je privržena Dejtonskom sporazumu, ali je na terenu sve drugačije. Srbija tu nikako ne igra konstruktivnu ulogu, jer je tamo prisutan strah kao prije početka rata u BiH. A što se tiče Dodika, on ne bi govorio i radio sve što radi bez zaleđa Srbije. Za one koji u to ne vjeruju, trebalo bi napomenuti da je Dodik prisutan na skoro svakom otvaranju neke tvornice, mosta ili bilo čega u Srbiji. Time se šalje poruka i Srbiji i BiH da Srbija bezrezervno stoji iza njega“, naglašava Goran Miletić.

„Faktor mira i stabilnosti"

Sonja Biserko dodaje da je „Sandžak odavno percipiran kao dio 'zelene transverzale', dakle Turska, Makedonija, Kosovo, Sandžak, Sarajevo, i ta teza umnogome određuje odnos prema muslimanskom stanovništvu općenito“. S druge strane tu su sada izjave Aleksandra Vučića i posjeta Priboju, „koje samo služe da se on predstavi pred međunarodnom zajednicom kao faktor mira i stabilnosti“, ocjenjuje predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„A s druge strane podržave sve te desničarske i nacionalističke organizacije, koje na dnevnom nivou narušavaju stabilnost i podižu tenzije u regiji. Može se reći da je ta manipulacija imala uspjeha tijekom proteklih godina kod međunarodnih aktera, ali se taj prostor za manipulacije sada smanjio dolaskom nove američke administracije", smatra Sonja Biserko.

Ohrabreni ekstremistima

Direktor Civil Right Defenders za Europu Miletić ističe da se, nakon blagonaklonog odnosa prema grafitima Ratka Mladića, „vidjelo da te grupacije imaju podršku vlasti", što je, prema njegovim riječima, „bilo jasno i nakon nedavnog napada vandala na Pride info centar" (koji se nalazi svega nekoliko koraka od radnog mjesta predsjednika Srbije- prim. red).

„Oni su to radili polako, bez ikakve žurbe, nekima se na snimkama vidi i lice, i vidi se da oni uopće nisu zabrinuti da bi mogli biti uhićeni, i da bi mogli snositi neke zakonske konzekvence za to što rade“, objašnjava Miletić.

Goran Miletić napominje da je prvi korak u Vučićevoj metodologiji umjetna podjela „u kojoj se aktivisti za ljudska prava predstavljaju kao nekakvi ekstremisti, kojima se suprotstavljaju razne grupe koje šalju opasne poruke – i to se onda predstavi kao sukob nekakva dva ekstrema. Za to vrijeme Vučić sebe postavlja u sredinu, kao umjerenog političara koji rješava probleme. Tu metodologiju poznajemo još od Miloševića, koji se želio predstaviti kao daleko bolji od radikala. Čini mi se ipak da taj način vladanja ne može dugo opstati“, zaključuje Goran Miletić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu