Neuspjeh SAD-a u Afganistanu

Krajem svibnja 2014. godine, predsjednik Barack Obama iznio je svoj plan o povlačenju. Sve američke postrojbe trebale su se povući iz Afganistana do kraja njegovog mandata u Bijeloj kući, odnosno koncem 2016. godine. Manje od tisuću vojnika ostalo bi u zemlji kao osoblje sigurnosnog ureda u Kabulu.

Dva tjedna nakon Obamine objave, Irak je gotovo doživio kolaps. Državne vojne snage su posrnule, dok takozvana Islamska država napreduje. Washington je tijekom ljeta intervenirao zračnim udarima, potisnuvši tako IS dalje od Bagdada. Bijela kuća sada sudjeluje u otvorenim zračnim napadima u Iraku i Siriji bez ikakvog dodatnog odobrenja kongresa.

"Općenito je prihvaćeno da je invazija na Irak 2003. godine bila greška", kaže James Dobbins za DW, koji bio specijalni izaslanik SAD-a za Afganistan i Pakistan. "Invazija Iraka, kreiranje kaosa, kreiranje uvjeta koji su doveli do regionalne nestabilnosti i koji su povećali radikalizaciju, velik aj greška bila samo otići iz tog kaosa", kaže Dobbins. "Rat nije završen, ako samo vi kažete da je završen."

Dobbins i još nekoliko njegovih američkih kolega, smatraju da Afganistan čeka ista sudbina ukoliko se Washington trajno povuče. Koncem rujna, afganistanske snage posustale su braneći Kunduz, a Talibani su zauzeli provincijsku prijestolnicu prvi put nakon američke invazije iz 2001. godine.

Na kraju su se afganistanske snage uspjele vratiti Kunduz, uz pomoć američkih snaga. Jedan od napada pogodio je bolnicu u kojoj su bili Liječnici bez granica ubivši 22 civila i ozlijedivši 37 osoba.

"Kunduz zaista predstavlja novi aspekt rata za talibane", kaže Thomas Johnson, stručnjak za rat u Afganistanu pri Postdiplomskoj pomorskoj akademiji u SAD-u. "Dosada se uglavnom radilo o zauzimanju ruralnih područja no talibani nakon osvajanja Kunduza to zaista vide kao veliku promjenu u njihovoj strategiji."

"Islamska država" u Afganistanu

Pozivajući se na ovu nestabilnu situaciju, Obama je sada promijenio svoj raspored povlačenja trupa. Približno 10.000 američkih vojnika će ostati u Afganistanu i tijekom 2016. godine. Broj će se smanjiti na 5.500 do trenutka kada će Obama napustiti predsjednički ured u siječnju 2017. Američke snage će savjetovati afganistansku vojsku i voditi protuterorističke misije.

"Ono što Obama radi je ostavljanje prostora sljedećem predsjedniku da odlučuje o tomu što će uraditi s postrojbama u Afganistanu", kaže Scott Smith, direktor Afganistanskog i srednjoazijskog programa na Institutu za mir Sjedinjenih Američkih Država.

Prema Johnsonovom mišljenju, opasnost od takozvane "Islamske države" promijenile su način razmišljanja mnogih u Washingtonu u svezi s prisustvom američkih trupa u Afganistanu. Regruteri IS-a prisutni su u 25 od 34 afganistanske provincije, izvijestile su Ujedinjeni narodi u rujnu, pozivajući se na vladine izvore.

"Nova dinamika IS-a zabrinjava, a njihovi pogledi usmjereni su ka Srednjoj Aziji", kaže Johnson. "Srest ćete mnogo kongresmena koji će vam reći da ne smijemo dopustiti da se ono što se dogodilo u Iraku sada dogodi i u Afganistanu."

Nemoguća misija?

Ali, broj vojnika u Afganistanu za koje se Bijela kuća odlučila da će ih ostaviti u ovoj zemlji, nije dovoljno, nastavlja Johnson. Previše se fokusiralo na treniranje afganistanskih sigurnosnih snaga. "Neće biti moguće osnažiti afganistanske nacionalne snage koje već 14 godina pokušavamo trenirati, a oni još uvijek imaju velike probleme."

Umjesto toga, više američkih snaga bi trebalo biti usmjereno na borbu protiv terorizma, naročito na borbu protiv militanata takozvane "Islamske države", smatra Johnson. S obzirom na lošu reputaciju rata u Afganistanu među Amerikancima, do slanja novih vojnika vjerojatno neće doći.

"Afganistan je jedan nepobjedivi rat", kaže Johnson. "Potrošili smo približno bilijun dolara, izgubili 2.500 ljudi, potrošili mnogo krvi i bogatstva, a zemlja još uvijek ne funkcionira kako bi trebala."