1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Welcome Mr. President!

25. ožujka 2021

Joe Biden će unijeti malo političkog „glamura“ na video-sastanak čelnika EU-a. On želi naglasiti značenje transatlantskog saveza. Razgovarat će se i o cjepivu i borbi protiv korone.

https://p.dw.com/p/3r6lR
Joe Biden
Foto: Jonathan Ernst/REUTERS

Zvijezda današnjeg (25.3.) video-summita Europske unije je bez sumnje čovjek kojeg mnogi političari EU-a vrlo dobro poznaju još iz vremena dok je bio zamjenik bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame. Joe Biden, aktualni šef Bijele kuće, u 20:45 će video-vezom biti uključen izravno iz Washingtona – i govorit će o međunarodnoj suradnji s EU-om, u kontekstu odnosa s Kinom i Rusijom.

Domaćim summita, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je kako mu je jako drago što je Biden pristao na sudjelovanje. I dodao kako se i većina drugih šefova država i vlada također zbog toga – raduje.

Savezna kancelarka Angela Merkel ne očekuje da će predsjednik Biden tematizirati pitanje izgradnje plinovoda „Sjeverni tok 2“. Baš kao i njegov prethodnik Donald Trump i Biden je protiv izgradnje druge „cijevi“ za izravni transport ruskog plina u Njemačku. Usprkos žestokim kritikama, pa i iz Europe, Merkel ne želi odustati od plinovoda. Uoči sastanka na vrhu lidera EU-a, njemački vladini službenici zato pokušavaju „spustiti loptu“ na zemlju po pitanju moguće svađe oko Sjevernog toka 2.

Iz Bruxellesa se može čuti kako se EU “raduje ponovnom oživljavanju transatlantskog saveza“. O tome je već u srijedu američki šef diplomacije Antony Blinken osobno u Bruxellesu razgovarao s Ursulom von der Leyen. Bivši predsjednik Trump je tijekom svog mandata rekao kako smatra da je EU nepotrebna i suvišna tvorevina, nikada nije bio pozvan na summit Unije. Ta je čast pripala Baracku Obami i njegovom prethodniku Georgeu W. Bushu.

AstraZeneca
Glavna tema video-sastanka je manjak cjepivaFoto: Yves Herman/REUTERS

Manjak cjepiva

Duži razgovor s Bidenom ipak nije predviđen. Možda će ga sudionici summita pitati može li SAD možda poslati cjepivo protiv koronavirusa u EU? Opskrba cjepivom je zapravo goruća tema ovog video-sastanka, koji se u tom obliku održava upravo zbog činjenice da u gotovo cijeloj Europi raste broj novih infekcija. SAD do sada ustvari nije praktički uopće izvozio cjepivo, to je zemlja koja će, kako sad stvari stoje, vjerojatno već u svibnju cijepiti sve svoje stanovništvo. Nakon toga bi se teoretski cjepivo moglo i izvoziti.

Proces cijepljenja unutar EU-a se odvija presporo, žale se mnogi šefovi država i vlada. Glavni razlog je neispunjavanje ugovora od strane tvrtke AstraZeneca, tvrdi Europska komisija. Kako bi se omogućilo “zadržavanje” cjepiva unutar Unije, odnosno zabranio izvoz, lideri EU-a žele razgovarati o rigoroznijim pravilima za postupak odobravanja izvoza cjepiva. Planira se zabrana prodaje u Veliku Britaniju, najvećeg “kupca” cjepiva iz EU-a. Neke zemlje članice su skeptične oko toga. Njemački vladini službenici podsjećaju da se zabranom izvoza ne smije kažnjavati firme poput BioNTecha i Pfizera – jer one samo ispunjavaju sklopljene ugovore. Prigovori stižu i iz Švedske i Nizozemske. Sigurno će biti i pitanja upućenih talijanskom premijeru Mariju Draghiju – nakon što je otkriveno da je u jednoj tvornici AstraZenece u toj zemlji u srijedu otkriveno 29 milijuna doza cjepiva koje je (možda) trebalo biti izvezeno.

Svađa oko raspodjele cjepiva

S obzirom na porast broja novih infekcija zbog različitih varijanti koronavirusa, EU države sve nade polažu u „cijepljenje, cijepljenje, cijepljenje“, kako je to formulirala kancelarka Merkel. Jučerašnje iznenađujuće revidiranje shutdowna preko Uskrsa sigurno je otvorila neka nova pitanja kod njezinih kolegica i kolega. Belgija i Francuska su upravo proteklih dana usvojile nove restrikcije tijekom blagdana.

Austrijski kancelar Kurz po svaku cijenu želi razgovarati o, kako on smatra, nepravednoj raspodjeli cjepiva među 27 zemalja članica Unije. Austrija i još četiri države (Estonija, Latvija, Hrvatska, Bugarska) kritiziraju sustav po kojem one doze na koje te zemlje imaju pravo ali ih ne naruče, mogu kupiti druge zemlje članice. Cjepivo je de facto neravnomjerno raspodijeljeno. Malta ima dovoljno cjepiva za 33% svog stanovništva, a Bugarska za samo 6%. Od njemačkih se diplomata može čuti da je Berlin spreman razgovarati i o drugačijim postupcima raspodjele cjepiva – ali se ipak napominje da su te zemlje same krive zato što nisu “zgrabile” ono što im je bilo na raspolaganju. Problemi s cijepljenjem su se povećali zbog komplikacija oko isporuke AstraZenece. Od 130 milijuna doza, koje je u prvom kvartalu obećala britansko-švedska firma, EU je dobio samo mali dio te dogovorene količine.

Odnosi s Turskom

Osim korone, na dnevnom redu će se naći i odnosi s Turskom. EU ih želi popraviti, usprkos brojnim provokacijama iz Ankare. Situacija u istočnom Sredozemlju, gdje se Turska, Cipar i Grčka spore oko zaliha plina, u posljednje vrijeme se doduše nešto smirila, može se pročitati u jednom internom izvještaju ministara vanjskih poslova članica EU-a. I sad se planira, kako tamo stoji, „pozitivna agenda” s Turskom. Ali postoji i cijeli niz stvari koje bi se zapravo moralo kazniti – od kršenja ljudskih prava i pitanja vezanih uz vladavinu prava u Turskoj. To nije samo mišljenje organizacija za zaštitu ljudskih prava, već i nekih članica Unije. Njemačka se pak zalaže za oprezno približavanje. Pa i zbog toga što se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom želi postići sporazum oko produženja „izbjegličkog deala” iz 2015. Po njemu Turska preuzima one osobe koje nisu dobile azil u Grčkoj, a zauzvrat u EU šalje sirijske izbjeglice. Taj deal je trenutno suspendiran. EU bi mogao Erdoganu obećati još više novca za skrb o izbjeglicama, odnosno „motivirati“ ga na produženje deala pregovorima oko proširenja carinske unije. Od obećanih šest milijardi eura, do sada su isplaćene četiri milijarde.

Odnosi s Rusijom, koji su po mišljenju posebnog povjerenika EU-a za vanjsku politiku Josepa Borrella "dosegnuli dno", bit će tema summita, ali samo vrlo kratko. Pravi plan za odnos prema Rusiji, zemlji koja EU više ne želi prihvatiti kao partnera, trebao bi se dogovoriti tek na idućem (fizičkom) sastanku na vrhu. Možda koncem lipnja, ako do tada bude značajnijeg napretka u kampanji cijepljenja. A u lipnju bi, kako se planira, američki predsjednik Biden i osobno trebao doći u Bruxelles – kako bi sudjelovao na summitu NATO-a.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.