Život u "džungli" kod Calaisa

Najveća gužva je srijedom i četvrtkom kada osobito puno kamiona s prikolicama stoje u redu čekajući da priđu trajektnoj luci. A dolje u "džungli", kako nazivaju izbjeglički improvizirani kamp u šumi u blizini autoceste, počinje utrka. Younis trči sa stotinama drugih preko padine, preskaču prepreke, dijele se u manje skupine i pokušavaju se popeti na prikolice. Younis se penje na jedan poljski kamion, ali vrlo brzo ponovo silazi: "Nema ničeg, samo hladnjaci!", kaže. Između velikih kutija teško se čovjek može sakriti. Kolike su šanse za prebacivanje preko? "Možda oko 80 posto", uvjeren je Younis. Ali, najčešće se to radi noću jer je mnogo lakše kada je mrak.

Suzavcem na izbjeglice

Izbjeglice pokušavaju svuda otvoriti vrata i sakriti se među teretom. Sve se mora odigrati brzo, jer za samo nekoliko minuta tu je policija i počinje pretresati kamione od prvog do posljednjeg. Onaj tko je uspio ukrcati se u kamion i ponovo zatvori vrata već je skoro na sigurnom. Jer, ako bi krenuli ponovo sve kontrolirati trajalo bi predugo. No, policija je ipak iz jednog litavskog kamiona izvukla nekoliko Sudanaca. Younis je već uvelike odmakao u smjeru kampa, a njegov sunarodnjak Tahir koji trči iza njega govori kako je "policija nasilna i da ih sprječava da uđu u kamione". "Policajci bacaju suzavac u kamione, mnogi imaju ozljede od palica. To nije humano, Europa bi trebala biti humana."

Oko 30 puta Younis je pokušavao ukrcati se na neki od kamiona - ali bezuspješno. Ovaj 26-godišnjak potječe sa sjevera Sudana i pripada plemenu Nubijaca. Oni su desetljećima diskriminirani i od vlastodržaca iz Kartuma. On je nastavnik, ali morao je raditi samo kao pomoćni radnik. Tako su on i njegov prijatelj Khalid odlučili pobjeći iz Sudana u Libiju. I Khalid je bio učitelj. U kampu ga, zato što govori engleski, iz poštovanja zovu "Teacher" (engl. učitelj). A smatra ga se i nekom vrstom starješine "džungle". Iz Sudana su se prebacili kamionima preko pustinje. Nedostajalo je vode, a onaj tko bi se požalio dobivao bi batine. Bilo je i mrtvih. Na kraju su svi završili u jednom kampu, a izaći je mogao samo onaj tko je imao još nešto novca kod sebe.

Preživljavali su godinu dana u Libiji radeći ilegalno. Khalid priča kako je situacija tamo u posljednje vrijeme sve gora. Oružja ima na svakom koraku: "Napadaju vas na ulici i pljačkaju", kaže Khalid. Njega je pretukao poslodavac, a Younisa uhitila policija. Tako da je bilo krajnje vrijeme da pobjegnu.

Ribarskim brodićem u Italiju

U lučkom gradu Suara Younis je platio 2.000 eura jednom vlasniku ribarskog broda na koji se tijekom noći ukrcao zajedno s 350 drugih ljudi. No, nakon nekoliko sati brod je još uvijek bio pored libijske obale. Mladić koji je upravljao brodom imao je 18 godina i još nikada nije upravljao jednim brodom. Na kraju su ipak vlasnika uspjeli dobiti na mobilni telefon koji je došao svojim gliserom i odveo brod u međunarodne vode. Jer, ako brod s izbjeglicama potone "to će narušiti njegov ugled".

Na kraju je ova skupina poslala poziv u pomoć talijanskoj obalskoj straži, koja ih je izvukla iz mora i iskrcala na Siciliju. Iskrcali su se na ovom talijanskom otoku kao i 50.000 drugih izbjeglica ove godine. Nekoliko dana kasnije pripadnici državnih službi su Younisa autobusom prebacili u Milano. Vlakovima je, stalno se skrivajući u zahodu, uspio prijeći do Calaisa. Cijelo putovanje kroz Europu trajalo je oko 12 dana.

Težak život u "džungli"

"Ja samo želim naći svoje mjesto pod suncem. I po svaku cijenu želim dovesti i svoju obitelj. Jako mi nedostaje. Želim svom sinu kupiti bicikl, zagrliti svoju suprugu i kćer." On je prešao Saharu, Sredozemno more i imao sreću da se ne utopi. "No, mojoj sreći ne bi bilo kraja kada bih ponovo bio zajedno sa svojom obitelji. Ali, nemam ideju kako će se stvari dalje razvijati - ovdje u Calaisu."

Ali, nekoliko dana kasnije Younis ima novi plan. Njegov prijatelj "Teacher" predao je u Francuskoj zahtjev za azil i dobio mjesto u prihvatnom centru u jednom malom gradu u središnjoj Francuskoj, tako da može konačno napustiti "džunglu". Francuski mInistar unutarnjih poslova Cazeneuve savjetovao je izbjeglicama da je bolje da predaju zahtjev za azil u Francuskoj nego da se upuste u nesiguran put prema Engleskoj. Tamo su šanse za izbjeglice loše. Britanska vlada na izbjegličku krizu u Europi odgovara ovako: uzmite ih vi, mi ne primamo nikoga! Tako da za sve one koji se domognu engleske obale predstoji život u ilegali ili u deportacijskom zatvoru. I Younis će onda radije podnijeti zahtjev za azil u Francuskoj. A što ako ga ne dobije? O tome zasad uopće ne želi razmišljati.