Zašto Njemačka gradi lansirnu platformu za svemir?

Odbrojavanje za početak rada njemačke svemirske postaje je počelo: prva raketa trebala bi poletjeti već́ u travnju 2024. S mobilne lansirne platforme German-Offshore Spaceport Alliance (GOSA) prvo će biti lansirana raketa nizozemske tvrtke T-Minus.

Kako je Savez njemačke industrije (BDI) objavio na svemirskom kongresu u Berlinu, polazna točka će biti takozvani „Entenschnabel" („patkin kljun"), najudaljeniji dio isključive gospodarske zone Njemačke, oko 350 kilometara od obale.

Matična luka broda bit će Bremerhaven. Svako lansiranje pratit će kontrolni brod i novi multifunkcionalni kontrolni centar misije u Bremenu - svemirska kompanija OHB dio je konzorcija operatera „Spaceport Alliance".

S mobilne platforme u Sjevernom moru ubuduće bi u orbitu trebale biti lansirane europske mikrorakete nosivosti do jedne tone. Tokom dvotjednog testiranja planirano je lansiranje do četiri rakete maksimalne dužine od sedam metara i dometa do 50 kilometara.

Zašto je Njemačkoj potrebna svemirska postaja?

Međunarodna utrka u svemir je poprimila nove dimenzije, posebno kroz privatni sektor: tvrtke kao što je SpaceX, sa svojom ogromnom flotom satelita i raketa, postale su prijetnja za etablirane svemirske nacije.

Satelitski podaci postaju sve važniji za mnoge gospodarske sektore kao što su digitalna industrijska proizvodnja ili autonomna vožnja. Precizniji podaci i analize mogu povećati učinkovitost u proizvodnji i logistici.

Lansirna platforma bi trebala zadovoljiti rastuću potražnju na tržištu komercijalnih malih satelita. Njemačkoj je potreban pristup svemiru – pa i kao doprinos obrambenoj sposobnosti. Njemačka je u „opasnoj ovisnosti" kada su u pitanju svemirska infrastruktura i pristup svemiru.

„U ovom desetljeću će biti lansirano četiri puta više satelita nego u prethodnom. To dovodi do uskih grla u svemirskim postajama na kopnu", kaže Sabine von der Recke, članica upravnog odbora GOSA-e. Zbog toga je toliko važna dodatna europska lansirna infrastruktura.

Što se krije iza misije?

Inicijativu za ovaj projekt pokrenuo je Savez njemačke industrije (BDI) na svom prvom svemirskom kongresu prije četiri godine. Sve veća komercijalizacija svemirskih putovanja, poznatih kao „New Space" („novi svemir"), vidi se kao odlična prilika za industrijsku zemlju poput Njemačke. Tako se rodila ideja za gradnju mobilne svemirske postaje.

„U sve više industrija vrijedi: tko nije vodeći u svemiru, neće biti tehnološki lider na Zemlji“, izjavio je predsjednik BDI-a Siegfried Russwurm.

Iza tih planova je milijarde eura vrijedno tržište: „New Space" bi mogao smanjiti visoke troškove raketa-nosača. Prema novom istraživanju BDI-a i konzultantske firme Roland Berger, tržište svemirske tehnologije će do 2040. godine rasti za 7,4 posto godišnje i dostići vrijednost od 1,25 bilijuna eura.

Podržava li politika ovaj projekt?

Savezna njemačka vlada namjerava podržati razvoj i izgradnju infrastrukture do 2025. s dva milijuna eura. Međutim, BDI traži od vlade više.

Vlada je nedavno predstavila novu svemirsku strategiju, ali je ona naišla na kritike industrije. Savezno udruženje njemačke zrakoplovne industrije (BDLI) žalilo se zbog smanjenja nacionalnog proračuna za svemir. Prema BDI-u, Njemačka bi time mogla još više zaostati iza SAD-a i Kine.

Prema riječima Anne Christmann, koordinatorice njemačke vlade za zrakoplovstvo i svemir, planirano je da se umjesto toga više sredstava izdvoji za Europsku svemirsku agenciju (ESA).

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu