Zaboravljeni izumitelj prvog kompjutora

„Studirao sam građevinarstvo. A građevinski inženjer mora napraviti puno statičkih računa. … Tražio sam mogućnost da to automatiziram. I na kraju sam došao do koncepta koji se danas naziva kompjutorom. Ja sam to nazvao 'računalo kojim upravlja računski plan'.“

Prvo računalo koje je Konrad Zuse napravio 1938. nazvao je Z 1. To je bila pokusna naprava s puno nedostataka. Kasnije je nastao model Z 2, a tek 1941. legendarni Z 3, prvi funkcionirajući kompjutor na svijetu.

S prvim računalom - na Internet?

Računalo se sastojalo od 600 telefonskih releja. Njegov jezik je bio digitalni, kao i kod svih modernih kompjutora. Taj kompjutor veličine ormara danas se nalazi u Njemačkom muzeju u Münchenu, gdje Heinz Molter informira posjetitelje. „Bude vrlo zanimljivih pitanja. Prošlog tjedna je jedan kompjutorski „freak“ primjerice pitao, može li se taj stroj priključiti na Internet. Odgovorio sam mu: može, ako imate oko 28.000 godina vremena za startanje osnovnog programa.“

Konrad Zuse je bio i prvi kompjutorski programer u povijesti – i vizionar. Vremenska prognoza, cestogradnja, provjera pravopisa – Konrad Zuse je rano prepoznao univerzalnost svoga računalnog stroja. „Već tada mi je bilo jasno da time stupam u novi svijet računanja. I vjerovao sam da je šahovska igra za to osobito prikladno područje za – kako danas kažemo – stvaranje algoritamskog jezika, koji je u stanju formulirati šahovske probleme. Ja sam primjerice u krugu prijatelja 1938. u šali rekao: za pedeset godina će računalo pobijediti svjetskoga prvaka u šahu. Nisam, nažalost, potpuno pogodio, ali tendencija je bez sumnje ispravna.“

Čudna odluka patentnog suda

Ali, nakon Drugog svjetskog rata Njemačkoj nisu trebali kompjutori. U prvom planu je bila obnova razrušene zemlje. Tako je Zuseovo računalo Z 4, napravljeno 1944. prodano tek 1950. – u Zürich. Konkurencija, prije svega IBM, u međuvremenu je bila puno dalje. Računala su najprije bila s elektronskim cijevima, kasnije tranzistorima odnosno čipovima. Obiteljsko poduzeće Zuse moralo je 1964. objaviti stečaj. Ali, još više je Konrada Zusea pogodio prijepor pred patentnim sudom: on se smatrao izumiteljem kompjutora, ali je patentni sud donio drukčiju odluku. „To je bilo teško razočaranje, jer da ta presuda nije bila u redu, to je mogao vidjeti i slijepac. Zašto je netko došao do toga zaključka, to ne znam. Čovjek mora imati na umu da je tada bilo moguće stvar dugo otezati i da se stručnjaci kao i suci nisu mogli potpuno u mislima prebaciti u situaciju iz 1941. Patentna ustanova je bila u teškoj situaciji. Ne želim kritizirati suce. Mogu samo reći da ishod procesa nije razočarao samo mene nego i mnoge druge.“

Nakon stečaja njegove tvrtke Konrad Zuse se posvetio slikarstvu. Ali, ni tu se nije potpuno mogao osloboditi kompjutora. Uljanim bojama je portretirao pionire kompjutorske tehnologije, među ostalima i osnivača Microsofta Billa Gatesa. Nekoliko mjeseci prije smrti 1995. Zuse je taj portret poklonio Gatesu na najvećem svjetskom kompjutorskom sajmu CeBIT u Hannoveru. Sad ta slika visi u centrali Microsofta u Seattleu – u uredu Billa Gatesa.

Autor: Michael Engel / Anto Janković

Odg. urednik: Željka Telišman