Zaboravljeni spomenik utemeljitelju Hercegovine

Odlučite li saznati tko je bio herceg, ili hercog Stjepan Kosača (1404-1466.) i gdje se nalazi tvrđava u kojoj je stolovao, ne očekujte veliku pomoć od Mostaraca.

Jedni će vam reći da je bio kralj, drugi da se njegova tvrđava nalazi u središtu zapadnog dijela Mostara. Naime, bivši Dom mladih danas nosi naziv Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, no to nije tvrđava Stjepana Kosače, kao što je vjerovala većina onih koje smo upitali.

A tvrđava, gdje se ona nalazi? Ne tražite ni putokaze ni table koje bi vas mogli odvesti do tog srednjovjekovnog grada, jer ih nema. Krenite ka Blagaju. U središtu mjesta je mali drveni putokaz na kojem piše: “Stari grad”. Slijedite ga. Par minuta vožnje uskim asfaltnim, pa potom makadamskim putem dovest će vas do srušene table na kojoj piše „II. faza konzervacije tvrđave Hercega Stjepana Kosače“. Impresivan pogled na tvrđavu kao magnet će vas vući krivudavom pješačkom stazom, uz brdo obraslo čempresima, do stolnog grada vladara Hercegovine.

Čiji je Kosača?

A tko je herceg Stjepan Kosača? Na to pitanje teško ćete dobiti jednoznačan odgovor i od mostarskih intelektualaca. Upitate li književnika Veselina Gatala reći će vam: “Herceg Stjepan Vukčić Kosača svetoga Save,.. to je čovjek koji je dao ime Hercegovini. Sagradio je dosta manastira, ima dosta zadužbina. Manastir u Pivi je njegov, višegradski manastir isto. On je bio pravoslavac koji je prešao na katoličanstvo da bi sačuvao Hercegovinu.”

Upitate li, pak, slikara Marina Topića o Kosači odgovorit će vam: “On je posljednji vladar faktički hrvatskog roda, koji je vladao ovim prostorima. Prvo je bio vojvoda bosanski, za vrijeme Stjepana Tomaša, a onda je uzeo titulu hercog od svetog Sabe, ne Save nego Sabe. I interesantno će biti za njega da je on zadnju ostavštinu, 10 tisuća zlatnika, ostavio Svetoj stolici. Herceg Stjepan Kosača je i otac posljednje bosanske kraljice Katarine. Ona je posljednja bosanska kraljica hrvatskog roda, koja je Bosnu i Hum zaviještala Svetoj stolici, a nije Turskoj ni Moskvi", naglašava Topić.

"Otac Hercegovine"

Topić i Gatalo slažu se, međutim, kako je herceg Stjepan Kosača bio izuzetna povijesna ličnost, otac Hercegovine, osnivač plemstva. Iako smo odvojeno razgovarali, obojica su imali iste ideje. Kažu kako bi tvrđavu hercega Stjepana Kosače trebalo pretvoriti u muzej, mjesto kulturnih manifestacija, ili viteških kostimiranih nadmetanja. Direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Andrija Krešić kaže da tvrđavu godišnje posjeti oko 20.000 turista. Uvjeren je da bi taj broj bio višestruko veći kada bi se ona do kraja konzervirala, ali i restaurirala i ciljano koristila kao turističko odredište.

“To bi trebalo obnoviti, napraviti sanitarni čvor, neko mjesto za osvježenje, zaposliti čuvara i turističkog vodiča. Dio sredstava Turističke zajednice je korišten za konzervaciju tvrđave, postavili smo informativni pult u Blagaju, a voljni smo i više se angažirati na obnovi tvrđave", kaže Krešić. On misli kako bi se puno toga moglo napraviti kada bi se uključile sve institucije.

Svi naši sugovornici slažu se još u nečemu. Trebalo bi uspostaviti javno-privatno partnerstvo, ili dodijeliti koncesiju, uz stroge uvjete što se smije nalaziti unutar zidina. Tako bi se tvrđava hercega Stjepana Kosače učinila atraktivnom turističkom destinacijom, mada, kako reče Veslin Gatalo “država u nas nije u stanju organizirati ni šumsku zasjedu, a kamoli turistički valorizirati tako vrijedan spomenik.”