Zadovoljstvo - ali iznenađenje i u Srbiji

Oslobađajuća presuda za bivšeg načelnika državne bezbjednosti Srbije Jovicu Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića Frenkija izazvala je zadovoljstvo u službenim krugovima u Beogradu, ali i negativne reakcije nevladinih udruga. Premijer Srbije, Ivica Dačić je "pozdravio" oslobađajuću presudu i naglasio kako je ta odluka suda u Haagu "od velikog značaja za Republiku Srbiju. Vlada Srbije se zalagala i zalaže se za fer suđenja pred Haškim tribunalom, jer je to jedini način da se utvrdi istina o zločinima i steknu uvjeti za pomirenje i osiguravanje trajnog mira i stabilnosti u regiji”, piše u premijerovom priopćenju.

S druge strane, bivša direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić je "zapanjena" oslobađajućom presudom, a tom presudom je iznenađena i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko. To će po njenim riječima “ići na ruku onima koji su tvrdili da Srbija nije bila u ratu”.

Zločini ostaju

I direktorica beogradskog Centra za euroatlantske studije Jelena Milić smatra kako je oslobađanje Stanišića i Simatovića "veliko i neugodno" iznenađenje: “Radila sam u Helsinškom odboru tolike godine, čitala sam toliko knjiga o tome što se dešavalo, živim na kraju u Srbiji i znam što je Jedinica za specijalne operacije (JSO). Slušala sam toliko žrtava koji su bježali iz Bosne na sve strane i jednostavno, iz tog očišta mi je to iznenađenje. Ali, s druge strane je u posljednjih godinu dana veoma vidljiva želja zapadne međunarodne zajednice da se pomakne s mjesta i da stavi točku na suočavanje s prošlošću. Iz tog očišta, to i nije toliko iznenađenje”.

Odvjetnik i bivši doministar policije Božo Prelević upozorava političare u Srbiji kako bi bilo najbolje da ne likuju previše zbog ovih presuda. Jer one svakako nisu dokaz da u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj nije bilo zločina - i to nesumnjivo dokazano: “Dakle, da li su oni krivi je jedna stvar, a da li su sud i Tužiteljstvo imali dokaze za njihovu krivicu, je potpuno druga stvar. Ali na temelju toga se donosi odluka”.

Haag (sada) voli Srbiju?

Jelena Milić smatra, ako ima nešto pozitivno u ovim presudama, onda je to činjenica kako sada nestaje argument onima koji su čitavo vrijeme tvrdili da je Haški tribunal "antisrpski sud": “Ako pogledamo jučerašnje i prekjučerašnje presude u Haagu, kao i ove Stanišiću i Simatoviću, onda se zaista gube argumenti kako je to antisrpski sud. To bi onda moglo stvoriti zdraviju atmosferu u trenutku kada Haški tribunal izrekne presude Mladiću i Karadžiću. Mislim da u Srbiji više nema legitimiteta za takve tvrdnje, i neka to bude neka, da tako kažem, korist od ove iznenađujuće oslobađajuće presude”.

Obzirom da su Stanišić i Simatović bili optuženi za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, logično je da se u Srbiji prate i tamošnje reakcije na oslobađajuće presude. Aleksandra Bulatović iz Centra za sigurnosne studije, smatra kako to neće ugroziti odnose i već uspostavljenu komunikaciju između Srbije, BiH i Hrvatske:

“Ali će sigurno biti onih koji će komentirati presudu u kontekstu pobjednika i gubitnika, kao i sve presude do sada. I znači, voditi neku vrstu statistike; koliko 'naših', koliko 'njihovih', što sad to znači, što bi trebalo značiti i što bi moglo značiti. Ali zaista ne očekujem pogoršanje odnosa, niti neko zaustavljanje najavljenog povlačenja tužbi između Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde”.

Tajne službe i dalje - tajne

Jelena Milić smatra i kako se ne može reći da se ovom odlukom suda amnestiraju tajne službe Srbije i njihova uloga u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Službe sigurnosti su bez sumnje imale golemu ulogu u poticanju sukoba i širenju straha tijekom tih sukoba, podsjeća Jelena Milić. Božo Prelević pak smatra kako ćemo morati veoma dugo čekati i kako je još uvijek pitanje, da li ćemo ikada saznati potpunu istinu što su radile vojne i civilne službe sigurnosti tijekom tih sukoba.