Zapad prema Egiptu u velikoj nedoumici

Vlade zapadnih zemalja su po pitanju politike prema Egiptu u nedoumici. Šutnja kao reakcija na nasilno svrgavanje s vlasti predsjednika Muhameda Mursija njihovo nastojanje da u Egiptu zavlada demokracija čini neuvjerljivim. Naime, ako oštro osude Mursijevo svrgavanje, koje se dogodilo 3. srpnja i odbiju suradnju s prijelaznom vladom, onda više neće Kairu više neće moći davati nikakve savjete a niti upute.

Brojni su bili i oni koji su prosvjedovali protiv Mursija, nakon čega ga je vojska svrgnula s vlasti. Prema procjenama Günthera Meiera iz Centra za istraživanje arapskog svijeta na Sveučilištu u Mainzu, Zapad po svaku cijenu želi sačuvati svoj utjecaj na Kairo. Egipat u strategijama Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Bliskog Istoka već desetljećima zauzima središnju ulogu. „Svrgavanje s vlasti Muslimanskog bratstva je nezgodno i za njemačku saveznu vladu i za SAD“, kaže Meier. „Međutim, to je u suprotnosti s njihovim polaganjem prava na borbu za demokratske vrijednosti. I kako god da se okrene, očigledno je da se ovdje radi o vojnom puču", dodaje odlučno profesor Meier.

Hitni prestanak prolijevanja krvi

Christian Achreiner, stručnjak za Egipat iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP), smatra pak da Zapad nije u nedoumici tek od svrgavanja Mursija. „Još za vrijeme vladavine dugogodišnjeg predsjednika Egipta Hosnija Mubaraka, svrgnutog 2011.godine, Zapad je prije svega igrao na kartu stabilnost“, ističe on. SAD i EU su prema njegovom mišljenju, u prvom redu zainteresirani su za sigurnost energetskih postrojenja, za borbu protiv terorizma kao i za nastavak mirovnog procesa između Egipta i Izraela. „Demokracija i poštivanje ljudskih prava su gurnuti u drugi plan“, poručuje ovaj stručnjak. Mursijeve pristaše su ustrajne u svojim zahtjevima da ga se vrati u predsjedničku fotelju i da vojska prizna da je počinila puč.

No, posebno nakon svrgavanja Mursija s vlasti političari i diplomati Zapada balansiraju između strateških interesa i retoričkih zahtijeva. Skoro da nitko na Zapadu ne traži da se Mursi ponovo vrati na mjesto predsjednika. Za vlade u Europi i SAD-u je najvažnije da nasilje dalje ne eskalira. I njemački ministar vanjskih poslova, Guido Westerwelle apelira na odgovorne u Egiptu da dozvole mirne prosvjede i upotrijebe sva sredstva kako bi spriječili daljnju eskalaciju nasilja. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, je tijekom svoje jučerašnje (29.7.) posjete Egiptu željela pružiti podršku kako prijelaznoj vladi tako i Muslimanskom bratstvu te da obje strane nagovori na dijalog. I šef američke diplomacije John Kerry, zahtijeva hitni prestanak prolijevanja krvi. A samo tijekom proteklog vikenda je u sukobima u Egiptu ubijeno 80 ljudi.

Nema se s kim razgovarati o demokraciji

„Stručnjaci procjenjuju da Zapadu ne samo da nedostaju sredstva kojima bi izvršio pritisak i utjecao na razvoj događaja u Egiptu, već nema niti odgovarajućih partnera za razgovor na temu demokracija“, poručuje Achreiner. Najvažniji čimbenici u borbi za moć u Egiptu su Muslimansko bratstvo i vojska, a "niti jedan od njih nije čimbenik koji bi se od strane Zapada mogao ocijeniti kao prodemokratski". On dodaje kako danas zaista nema partnera u Egiptu kojeg bi trebalo podržati. Stručnjak iz Njemačkog društva za vanjsku politiku u svakom slučaju savjetuje suzdržanost u diplomatskim odnosima s Egiptom.