Iran i Saudijska Arabija: nada za stabilnost u regiji?

Vijest je došla neočekivano: Iran i Saudijska Arabija namjeravaju popraviti međusobne odnose. To budi očekivanja, naročito zato što su obje regionalne sile makar indirektno uključene u nekoliko posredničkih ratova. U Siriji i Jemenu su te zemlje na različitim stranama. U Iraku, Libanonu i Bahreinu obje zemlje se bore za što veći utjecaj. Iran pritom koristi svoje veze s tamošnjim šiitskim stanovništvom. Prema tvrdnjama Saudijske Arabije, naftna nalazišta te zemlje u Perzijskom zaljevu bila su cilj iranskih raketnih napada.

Svemu tome bi sada trebao doži kraj – objavljeno je da će te dvije zemlje uspostaviti diplomatske odnose. Razlog je očigledan: konfrontacija je i jednoj i drugoj zemlji donijela više štete nego koristi. Nijedna strana ne može savladati onu drugu.

Sebastian Sons koji radi za CARPO, analitički centar iz Bonna specijaliziran za Orijent, kaže da su Teheran i Rijad već dvije godine pregovarali u tišini. On dodaje da je saudijska kraljevina još uvek izuzetno nepovjerljiva prema Iranu. „Međutim, upravo to je prinudilo državni vrh da nađe zajednički jezik s Teheranom. Za Saudijsku Arabiju dogovor je vrlo važan.“

No, slično rasuđuje i Teheran. Marcus Schneider, voditelj projekta za mir i sigurnost na Srednjem Istoku pri ogranku njemačke Zaklade Friedrich Ebert u Bejrutu, kaže: „Za iranski režim to je iskorak iz međunarodne izolacije i to u vrijeme kada se odnosi sa Zapadom kreću od jedne do druge najniže točke.“

Washington gubi utjecaj

Iranu ide na ruku i to što je u razgovorima posredovala Kina koja trenutno ima opterećene odnose s nizom zapadnih država, zbog navodne špijunaže ili prijetnji Tajvanu, kao i zbog bliskosti s Rusijom koja vodi rat u Ukrajini. Prema Schneideru, Peking se tim posredničkim uspjehom pokazao kao srednjoistočna diplomatska sila. „To odgovara interesu Teherana da otjera Amerikance iz regije, ili makar da smanji njihov utjecaj."

Već neko vrijeme Iran i Kina imaju sve bolje odnose. U proljeće 2021. potpisan je trgovinski sporazum čija vrijednost iznosi 372 milijarde eura. I Saudijska Arabija se upravo drukčije pozicionira na međunarodnom planu. Kada su navodno iranske rakete 2019. pogodile saudijska naftna postrojenja, Washington je, mada tradicionalni zaštitnik Saudijaca, reagirao suzdržano. Razlog je saudijsko liderstvo u grupi arapskih zemalja koje su umješane u rat u Jemenu, a to vašingtonska politička elita nikako ne voli.

Suzdržanost SAD-a, uz sve glasniju kritiku stanja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, motivirali su Rijad da makar djelimično preispita svoje dosadašnje partnerske odnose s Washingtonom. To se pokazalo prošlog rujna na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) kada je Saudijska Arabija prihvatila prijedlog Rusije da se nekoliko mjeseci smanji proizvodnja nafte kako bi se podigla njena cijena.

Sebastian Sons kaže da je Rijad time pokazao da se djelomice okreće od Sjedinjenih Država. „Ipak, to nije potpuna promjena kursa koja bi vodila k raskidu sa SAD-om ili Zapadom. Međutim, mora se uvidjeti da je približavanje Irana i Saudijske Arabije prvorazredni prioritet."

Moguće posljedice za regiju

Posljedice bi mogle biti pozitivne za čitav niz zemalja. Prema Marcusu Schneideru, Iran bi mogao ublažiti politiku destabiliziranja susjednih zemalja. To bi se odnosilo na Irak, gdje Iran ima znatan utjecaj. Iranski saveznici u Libanonu iz redova Hezbolaha mogli bi također pokazati veću kooperativnost. A čak je i u Jemenu moguć dogovor, smatra Sons. Izgleda da je Rijad u međuvremenu shvatio da ne može oružjem odlučiti sukob u svoju korist. Odlučujuće će biti to na koji način će obje strane, ali i sa njima povezani akteri u sukobima, provesti mogući dogovor.

Drugačije stoje stvari s Izraelom, kojem Teheran redovno prijeti uništenjem i koji je 2020. sklopio sporazum s državama Golfskog zaliva, Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koje Iran takođe doživljavaju kao prijetnju. Saudijska Arabija doduše još nema takav sporazum sa Izraelom, ali se godinama u tišini trudi da popravi odnose. Katarske panarapske novine sa sjedištem u Londonu „The New Arab" pišu da bi Saudijska Arabija takvom diplomatskom aktivnošću mogla ostati po strani ako bi došlo do direktnog vojnog sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne i Irana s druge strane.

Iranu je Saudijska Arabija važnija od Izraela

Schneider smatra da je Rijad novu poziciju možda zauzeo zbog propasti atomskih pregovora koji su vođeni između Irana i Zapada: „Kada bi stvarno došlo do izraelsko-američkog vojnog napada na Iran, zemlje u Golfskom zaljevu možda bi bile prve žrtve iranskih osvetničkih udara. Prošli napadi na infrastrukturu saudijske naftne industrije daju naslutiti što bi moglo uslijediti.“

Sebastian Sons kaže da sve u svemu takva odluka pokazuje da trenutni glavni interes Saudijske Arabije nije zvanična normalizacija odnosa s Izraelom, s kojim nezvanično i dalje pokušava popraviti odnose. „Ali, Saudijska Arabija želi trenutno prije svega izbeći zaoštravanje odnosa s Iranom.“

Možda približavanje Teherana i Irana može donekle primiriti sukobe u regiji, ali za ljudska prava ono ne obećava ništa dobro. S jedne strane to pokazuju brutalni postupci iranskog državnog rukovodstva prema prosvijednicim u zemlji, a i Saudijska Arabija redovno krši ljudska prava. Ubojstvo saudijsko-američkog novinara Džamala Kašogija u Istanbulu 2018. izazvalo je zgražavanje širom svijeta.

Sada i Teheran i Rijad prihvaćaju posredničku ulogu Pekinga u pregovorima, a Kina se također često nalazi na udaru kritika zbog kršenja ljudska prava. Sebastiaan Sons smatra da u procesu približavanju tih zemalja ljudska prava „definitivno ne igraju nikakvu ulogu“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu