Zaštita od klimatskog stresa i geopolitičkih konflikata

"Dobili smo 60 kutija sjemena iz 15 nacionalnih banaka sjemena širom svijeta. Kutije su zapečaćene i sada ih skeniramo u sigurnosnom sustavu zračne luke kako bismo se uvjerili da sadrže samo sjeme." Kao i često posljednjih godina, Asmund Asdal odvezao se i ovog hladnog jutra do zračne luke u najsjevernijem gradu svijeta Longyearbyenu, koji je smješten gotovo 1.500 kilometara od Sjevernog pola. Današnja misija čuvara "Globalne riznice sjemena": spremiti 12.000 vrijednih duplikata sjemena iz cijelog svijeta 130 metara duboko u arktičkoj riznici sjemena.

Ovdje se već 15 godina u permafrostu Spitsbergena na minus 18 stupnjeva Celzijevih pohranjuje DNK biljaka za buduće generacije. Sada postoji 1,2 milijuna uzoraka: sirak, pšenica, grah, kukuruz - a odnedavno i njemačko povrće.

Nigerijanac Mayowa Olubiyi stoji ispred rendgena u zračnoj luci s norveškim biologom Asdalom. Olubiyi je izaslanik Nacionalnog centra za genetičke resurse i biotehnologiju u Ibadanu. "Dakle, evo me, na tisuće kilometara od Ibadana i mojih polja", kaže on. "Ovo je stvarno veliki dan za mene, presretan sam." Nigerijski znanstvenik je sa sobom donio grašak – glavno povrće za milijune Afrikanaca.

Njegov zambijski kolega Graybill Munkombwe potvrdno klima glavom dok podiže kutije sa sjemenom na pokretnu traku. U njima su duplikati sjemena iz južne Afrike: sirak, grah i riža, "biljni materijal koji su naši poljoprivrednici koristili generacijama - ne samo kao hranu, već i u medicinske i kulturne svrhe". "Za nas njihovo pohranjivanje ovdje u trezor znači očuvanje naše nacionalne baštine”, rekao je Munkombwe. “Ako se nešto loše dogodi kod kuće, možemo se osloniti na duplikate koji su ovdje pohranjeni", dodaje on.

Spitsbergen "najsigurnije mjesto na svijetu” – koliko dugo još?

Kada stigne do Globalne riznice sjemena na obroncima iznad Longyearbyena okruženog napuštenim rudnicima ugljena, Graybill Munkombwe zakopčava svoju debelu zimsku jaknu - danas razlika u temperaturi između njegovog radnog mjesta u Lusaki i Svalbardu iznosi 36 stupnjeva. Kustos Asmund Asdal otključava riznicu kombinacijom brojeva i doziva grupu znanstvenika koji su se okupili oko ulaza kako bi bacili pogledali u riznicu. „Fascinantno mi je da nam banke sjemena u svim dijelovima svijeta vjeruju i šalju nam svoje sjeme", kaže 66-godišnji biolog i agronom. "A novi uzorci stalno dolaze - znajući da se ovdje vrlo dobro brinemo o njihovom materijalu", dodaje.

Stefan Schmitz je izvršni direktor “Global Trust Fund for Crop Diversity”, skraćeno Crop Trust, sa sjedištem u Bonnu. Ova organizacija podržava čitavu mrežu genetskih banaka koje čuvaju biološku raznolikost u svojim regijama – među njima su afričke banke u Zambiji i Nigeriji, kao i u Gani, Keniji i Etiopiji.

Suvremena poljoprivreda oslanja se na odabrane sorte i uzgoje. Zato prijeti nestanak genetske raznolikosti izvornih biljaka. Kako bismo se uhvatili u koštac s izazovom globalnih klimatskih promjena, ova će raznolikost biti potrebna u nadolazećim godinama, posebice jer su divlji srodnici otporniji.

Ili rečeno Schmitzovim riječima: "U doba klimatskih promjena ne možemo si priuštiti da se velike količine ove genetske raznolikosti jednom zauvijek izgube."

Stručnjaci u Seed Vaultu su prvi put osjetili posljedice klimatskih promjena 2016. godine, kada je neuobičajeno obilna kiša uzrokovala ulazak vode u predvorje hermetički osiguranu riznicu. Od tada su poduzete dodatne sigurnosne mjere kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost za sjeme. "Sada je riznica sigurnija nego ikad prije”, uvjeren je njegov čuvar Asmund Asdal. No je li to doista tako?

Skladištenje sjemena i klimatske promjene, krize, katastrofe

Nisu samo klimatske promjene ono što prijeti jedinstvenoj biljnoj raznolikosti ovdje u vječnom ledu Svalbarda. Botaničari i biolozi također s velikom zabrinutošću promatraju sve veće geopolitičke preokrete: nedavno je važna banka sjemena u sirijskom Alepu uništena u ratu, a sada je skladištenje iz Armenije odgođeno kao rezultat najnovijih političkih napetosti.

Kuldeep Singh iz Indijskog međunarodnog instituta za istraživanje usjeva za polusušne tropske krajeve, ili skraćeno ICRISAT, također se dao na dugo putovanje do norveškog Arktika. “Osim klimatskih promjena, politička nestabilnost posebno šteti genetskoj raznolikosti”, kaže on. Zato je rat na Bliskom istoku tako problematičan: "Pratimo ga vrlo pažljivo. Izrael, na primjer, ima izvanrednu banku sjemena. Ako se tamo nešto dogodi u sadašnjem sukobu mogli bismo izgubiti cijelu zalihu", kaže on.

Stefan Schmitz iz Crop Trusta dijeli ovaj stav: "Sve veći sukobi širom svijeta, uključujući Afriku, povećavaju pritisak kojeg svi moraju biti svjesni: moramo brzo djelovati." On je prije svega zabrinut zbog situacije u bankama sjemena u Africi: "Često se njima ne upravlja baš najbolje. Jednostavno nedostaje novca, nedostaje osoblja. To znači da se u svakom trenutku može dogoditi da blaga koja su tamo pohranjena budu izgubljena, a ako se izgube, onda su izgubljena zauvijek."

Ali povjerenica norveške vlade Greteh Evjen ne može sakriti svoju zabrinutost: "Vrlo pažljivo pratimo situaciju, jer trenutno stvarno ne znamo što se još može dogoditi u svijetu. Zato su nam apsolutno potrebni duplikati sjemena kako uzroci ne bi bili pohranjeni samo na jednom jedinom mjestu", kaže Evjen. A nakon toga odmah dodaje sa smiješkom: „Čak i ako se mnoge stvari trenutno čine neizvjesnima – ovo mjesto je definitivno najbolje osiguranje."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu